Ova država velika je kao Zagreb, ali ima više stanovnika nego cijela Hrvatska! Prije 100 godina izgledala je potpuno drugačije

Na prvi pogled teško je i zamisliti da bi se cijela jedna država mogla prostirati na površini otprilike jednake veličine kao Zagreb. No svijet je pun iznenađenja i jedno od njih svakako je Singapur, mala otočna država u jugoistočnoj Aziji koja prkosi svim pravilima geografije i statistike. Dok Hrvatska broji nešto više od 3,8 milijuna stanovnika, u Singapuru, državi površine svega 734 kvadratna kilometra, živi više od 6 milijuna ljudi.

Prije samo jednog stoljeća Singapur je bio mirno ribarsko naselje smješteno na važnom trgovačkom raskrižju u jugoistočnoj Aziji, daleko od svjetla reflektora i globalne pozornice. U to vrijeme nitko nije mogao ni naslutiti da će to malo otočno područje jednog dana postati simbol modernog napretka i učinkovitosti. Danas Singapur odiše energijom svjetske metropole. Neboderi od stakla i čelika uzdižu se iznad savršeno uređenih avenija, a među njima se protežu bujne zelene površine i vrtovi koji daju ravnotežu između urbanog ritma i prirode.

Unatoč skromnoj veličini i gotovo potpunom nedostatku prirodnih resursa, Singapur je uspio ostvariti ono što mnoge mnogo veće zemlje tek pokušavaju. Postao je globalno središte financija i tehnologije te primjer kako se promišljenim planiranjem i disciplinom može stvoriti grad koji funkcionira poput savršeno uštimanog mehanizma. Red, čistoća i visoki standard života učinili su ga jednim od najuređenijih i najinovativnijih mjesta na svijetu, a njegovi stanovnici ponosno čuvaju taj status.

Gustoća naseljenosti u Singapuru premašuje osam tisuća stanovnika na samo jednom kvadratnom kilometru, što ovu malu otočnu državu svrstava među najgušće naseljena mjesta na svijetu. Kada se usporedi s Hrvatskom, koja ima oko sedamdeset stanovnika na istom prostoru, ili čak sa Zagrebom, gdje ih živi oko tisuću i dvjesto, razlika postaje gotovo nevjerojatna.

U Singapuru svaki pedalj zemlje koristi se promišljeno i svrhovito. Grad se širi prema nebu, a visoke zgrade i elegantni neboderi postali su prepoznatljiva silueta njegove moderne arhitekture. Urbanisti s pažnjom planiraju svaki kutak grada, vodeći računa o funkcionalnosti, estetici i održivosti.

Iako je danas jedno od najgušće naseljenih i najurbaniziranijih mjesta na svijetu, Singapur je uspio zadržati nevjerojatnu ravnotežu između modernog razvoja i prirode. Grad je poznat po svojoj zelenoj politici i viziji u kojoj priroda nije potisnuta, već ugrađena u samu srž urbanog života. Više od polovice teritorija prekriveno je bujnom vegetacijom, a drveće raste posvuda, od širokih avenija do terasa i krovova nebodera. Šetnja ulicama Singapura često djeluje kao boravak u velikom, pažljivo njegovanom botaničkom vrtu, zbog čega ga mnogi s pravom nazivaju zelenim biserom.

U posljednjih nekoliko desetljeća Singapur je pokazao kako se promišljenim planiranjem može stvoriti grad koji istodobno napreduje i diše. Vlasti i urbanisti uložili su goleme napore kako bi svaka nova građevina, prometnica ili parkiralište doprinijeli održivosti i kvaliteti života.

Jedan od najpoznatijih primjera takvog pristupa jest Gardens by the Bay, impresivan kompleks vrtova i futurističkih konstrukcija koje se noću pretvaraju u čarobnu svjetlosnu predstavu. Taj park postao je simbol moderne singapurske filozofije, spoja tehnologije, prirode i ljepote koji pokazuje kako i najmnogoljudniji grad može ostati zelen, svjež i ugodan za život.

Singapur je pravi mozaik naroda, jezika i tradicija koji zajedno čine skladnu i dinamičnu cjelinu. U ovom gradu-državi žive Kinezi, Malajci, Indijci i mnoge druge zajednice, a svaka od njih unosi svoj duh, običaje i boje u svakodnevni život. Na ulicama se može čuti više jezika, na tržnicama se osjeća miris začina iz različitih krajeva svijeta, dok se u restoranima poslužuju jela koja spajaju okuse Istoka i Zapada. Taj bogati kulturni mozaik učinio je Singapur jednim od najživopisnijih i najraznolikijih mjesta na svijetu.

Jedan od glavnih ciljeva zabrane bio je spriječiti vandale da koriste istrošene žvakaće gume za ometanje usluga javnog prijevoza. Prije stupanja zabrane na snagu, zabilježeno je mnogo slučajeva u kojima su vandali lijepili žvakaće gume na senzore na vratima brzih vlakova, što je rezultiralo ometanjem normalnog rada i poremećajima u brojnim gradskim linijama.

Zabrana je provedena i kako bi se riješili problemi koje stvara otpad od žvakaćih guma na javnim mjestima poput kina, parkova i zajedničkih prostora stambenih naselja kao što su dizala, stubišta i hodnici. Također, visoki troškovi čišćenja smeća su također uzeti u obzir. Odbor za stanovanje i razvoj trošio je godišnje čak 150.000 singapurskih dolara na čišćenje otpadaka od žvakaćih guma.