Ova jezera u Zagorju često uspoređuju s Jarunom! Izletnici ih još nisu otkrili, a kao stvorena su za šetnju, vožnju biciklom ili piknik

Ako tražite mali predah uz pogled na mirnu površinu vode, mjesto za idiličnu šetnju ili vožnju biciklom, opušteni piknik u hladu ili roštilj, imamo jednu ideju: Bedekovčanska jezera! Ona bi mogla biti idealno odredište za jednostavan i pristupačan izlet u Hrvatsko zagorje koji će vam, ne sumnjamo, napuniti baterije. Uostalom, lijepi spoj zelenog i plavog nikoga ne ostavlja ravnodušnim, zar ne?

Bedekovčanska jezera nalaze se, kao što im i samo ime kaže, u Bedekovčini, naselju koje je udaljeno od Zaboka oko 10 kilometara. Smjestila su se između rijeke Krapine i kompleksa tvornice Zagorka. Iz zraka izgledaju poput velike vodena slagalica, a neki ih zovu Bajeri ili čak Zagorski Jarun.

Riječ je o umjetnim jezerima. Nastala su, dakle, zahvaljujući čovjeku i to od 1937. do 1950. godine, kada se na tom području iskopavala glina za potrebe ciglarske industrije. Iskopi su išli do dubine od osam metara. Zanimljivo, nekada je broj jezera bio još i veći: bilo ih je čak sedam. No, dva su bila zatrpana zbog širenja tvornice. Prvo iskopano jezero nastalo je još 1886. godine, a i to se jezero, kao i ostala, napunilo vodom jer se kopanjem došlo do izvora iste.

Jezera su međusobno spojena te duboka do maksimalnih pet metara. Ukupna im je površina 11,2 hektara, a pripadaju tipu šaranskih ribnjaka. Danas su omiljena rekreativna oaza okolice. Tu se okupljaju ribiči, uživa se u vožnji biciklima, šetnji po uređenim šetnicama… Jezera su i mjesto održavanja niza manifestacija, a posebno su popularna vikendom.

Svako jezero nosi svoje ime, a među njima je najveće ‘Plavo jezero’. Njegova je površina 3,8 hektara, dok mu maksimalna dubina ide do 4,85 metara. Drugo po veličini je ‘Granje’ s 2,6 hektara. Veličinom je iduće po redu ‘Jezero kod Ribičke kuće’ s površinom od 1,7 hektara, a zatim slijedi ‘Drugo jezero’ s 1,6 hektara. Najmanje je ‘Prvo jezero’ koje se prostire na 1,4 hektara.

Jezera su inače bogata ribom, među kojom su najzastupljeniji šarani, amuri, smuđevi, štuke i somovi. Po tom su se pitanju neka od njih i ‘specijalizirala’. Naime, Jezero kod Ribičke kuće je posebno bogatoštukom i pastrvskim grgečem. Jezero Granje obiluje šaranom i amurom, dok se u Plavom jezeru može pronaći i somova i bijele ribe.

Uz jezera se nalazi i ribički dom, a kako piše na stranicama Turističke zajednice Hrvatskog zagorja, u prostoru tog zdanja moguće je vidjeti i fotografije i preparirane glave ulovljenih velikih riba.

U sastavu Bedekovčanskih jezera nalazi se, navodi se pak na stranicama Športskog ribolovnog društva ‘Jezera’ i jezero ‘Barica’. Riječ je o ekološko-edukativnoj poučnoj bari površine 0,044 hektara i prosječne dubine 2,5 metara. Isto tako, u sklopu kompleksa se nalazi i ‘mrjestilište’ površine 0,018 hektara. Što se tiče ribolovnih rekorda, 1990. godine je na Bedekovčanskim jezerima ulovljen som težak čak 101,25 kilograma i dugačak 2,67 metra.

Izlet na Bedekovčanska jezera možete kombinirati i posjetom Zaboku. Tamo prošećite Parkom Milana Prpića te razgledajte Crkvu svete Jelene Križarice, glavnu crkvu u Zaboku. Isplati se potegnuti i do dvorca Gjalski u Gredicama Zabočkim koji je danas u funkciji restorana i hotela. To zdanje potječe iz 18. stoljeća i slovi za jedan od najljepših dvoraca u Hrvatskoj. Ime Zabok se inače prvi put spominje 1335. godine, u darovnici ugarsko-hrvatskog kralja Karla I., dok je status grada Zabok dobio 1993. godine.