Spektakl kraj Imotskog
Kao iz bajke: 20 najljepših dvoraca i povijesnih utvrda koje morate posjetiti u Hrvatskoj
Dvorci su oduvijek bili neizostavan motiv i mjesto radnje fantasy priča i bajki u kojima kraljevi, grofovi, kneževi i drugi vladari spletkare, organiziraju balove te započinju velike ljubavi ili ratove. Iako su ponekad bili izraz dekadencije onih koji su ih gradili, često su služili i lokalnom stanovništvu kao sigurna utvrda od napadača. Kojoj god svrsi služili, ova velebna zdanja veća su i značajnija od svojih vlasnika te svojim odolijevanjem zubu vremena sposobni su stoljećima prepričavati što se sve odvijalo unutar njihovih zidina. Ako još nemate ideju kako kvalitetno provesti vikend, želite na jedan dan iskusiti kako je imati plavu krv i nakratko zaboraviti na posao i obaveze, preporučujemo da se uputite ka nekoj od najatraktivnijih povijesnih atrakcija Lijepe Naše. Ovo su najljepši dvorci u Hrvatskoj!
DVORAC PEJAČEVIĆ
U samom središta Virovitice smjestio se dvorac Pejačević, građen u kasnobaroknom i ranoklasicističkom stilu na mjestu nekadašnje srednjovjekovne utvrde. Pejačevići Virovitički ga podižu između 1800. i 1804. godine i u njihovom je vlasništvu do sredine 19. stoljeća kada ga, zbog lošeg vođenja gospodarstva i prevelikih dugova, prodaju jednoj njemačkoj kneževskoj obitelji. Početkom 20. stoljeća kupuje ga grof Ivan Drašković koji ga potom u kombinaciji s parkom 1930. godine prodaje gradu Virovitici u čijem je vlasništvu i danas.
Iako je krajem šezdesetih bio proglašen spomenikom kulture prve kategorije, godinama se nije ulagalo u njegovu obnovu te je bio ruglo u središtu grada, no zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova dvorac je 2019. godine obnovljen, a gradskom parku koji s nalazi u njegovoj neposrednoj blizini vraćen je onaj stari perivojni sjaj s novim šetnicama i posađenim drvećem te ukrasnim raslinjem.
DVORAC VELIKI TABOR
Na samoj granici sa Slovenijom, udaljen svega sedamdesetak kilometara od Zagreba nalazi se dvorac Veliki Tabor koji je jedan je od najznačajnijih kulturno–povijesnih spomenika Hrvatskog zagorja. Na nadmorskoj visini od više od 300 metara, na brdu Košnički Hum smjestila se ova fantastična utvrda koja budno pazi na sve ljepote Zagorja više od 500 godina. Iako se povjesničari ne mogu složiti od koje godine datira Veliki Tabor, ono što je sigurno je da je nastao negdje između sredine i kraja 15. stoljeća.
Najstariji dio Velikog Tabora je peterokutni palas kasnogotičkih stilskih obilježja kojeg okružuju četiri renesansne kule spojene zidovima, a njegovu užu jezgru obavija vanjski obrambeni zid. Dvorcem je najduže gospodarila obitelj Rattkay – od njegove izgradnje pa sve do kraja 18. stoljeća, a danas je dvorac pod ingerencijom Muzeja Hrvatskog zagorja. Posjet muzeju je moguć od utorka do petka od 9 do 17 sati te vikendom od 10 do 18 sati. Cijena ulaznice je 5 eura za odrasle te 4 eura za djecu, studente i umirovljenike.
DVORAC OZALJ
Petnaestak kilometara od Karlovca, na klisuri iznad Kupe smjestio se srednjovjekovni grad Ozalj koji je u 18. stoljeću pregrađen u dvorac. Sam grad spominje se još u 13. stoljeću, a zbog mnogih pregradnja koje je doživio tijekom svoje bogate povijesti, očuvan je tek manji dio u kojem se ističe stara obrambena kula, gotička kapela te pravokutna palača Nikole Zrinskoga. Uobičajena je praksa da tijekom stoljeća dvorci mijenjaju vlasništvo više puta pa tako ni Ozalj nije puno drugačiji, a svaki od vlasnika ostavio je svoj pečat u ovom impresivnom zdanju.
Danas je Ozalj u vlasništvu Družbe braće hrvatskog zmaja kojima je dvorac bio pripisan još 1928. godine i koji se otad uredno brinu o njegovom održavanju. U dvorcu je smješten Zavičajni muzej u kojem se nalaze vrijedni izlošci iz vremena Zrinskih i Frankopana, osobito vezanima za njihovu kulturnu djelatnost, kao i zbirka hladnog i vatrenog oružja, pretpovijesnog artefakata, crkveno-vjerskih izložaka, ali i djela poznate slikarice Slave Raškaj koja je rodom iz Ozlja.
DVORAC TRAKOŠĆAN
Na udaljenosti od 40 kilometara od Varaždina i 80 kilometara od Zagreba nalazi se po mnogima najljepši dvorac u Hrvatskoj. Ne zna se tko je i kada sagradio Trakošćan, a prema nekoliko izvora pretpostavlja se da je nastao na samom početku 14. stoljeća kao manja utvrda u tadašnjem obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske. Legenda o dvorcu Trakošćan kaže da je nekada davno grofica htjela da joj se napravi romantičarski dvorac s perivojem i jezerom u podnožju te je moćni grof, vođen snažnim osjećajima, napravio ovaj impresivni kompleks.
Osim same tvrđave koja je impozantna sama po sebi, Trakošćan je poznat i po svojoj okolici gdje možete uživati u laganoj šetnji kroz šumu i oko jezera, a priroda i pogled na dvorac će vas jednostavno očarati. Na stazi oko Trakošćanskog jezera uređena je poučna staza dužine 5 kilometara, a može se razgledati uz laganu šetnju za otprilike 2 sata.
Na stazi se nalazi čak 20 poučnih točaka te ribarska kućica za predah i uživanje u nestvarnoj ljepoti krajolika. Ljetno radno vrijeme je od 10 do 18 sati, zimsko od 9 do 17 sati, a cijena ulaznice za odrasle košta 7 eura, dok će učenici do 18 godina izdvojiti 4 eura. Djeca do sedam godina imaju besplatan ulaz u park i dvorac! Krenite na izlet u dvorac Trakošćan i upoznajte najljepše priče iz svijeta slavne obitelji, prošetajte uz jezero, perivoj i prekrasne šume koje ga okružuju!
STARI GRAD DUBOVAC
Očuvan i obnovljen renesansi kaštel s gotičkim elementima koji bdije nad Karlovcem prvi se put spominje u 13. stoljeću, a još je 1896. otvoren je za javnost. Jedan je od najbolje sačuvanih i najljepših spomenika feudalnog graditeljstva u Hrvatskoj, sagrađen je na prapovijesnom humku iznad Kupe, a ime je dobio po dubu (hrastu) koji raste na okolnim padinama. U Branič kuli može se razgledati stalni postav posvećen povijesti dvorca i ovog kraja, a u prizemlju se nalazi ugostiteljski objekt.
DVORAC ORŠIĆ
Upoznavati povijesne utvrde i znamenitosti Hrvatskog zagorja, a ne posjetiti dvorac Oršić koji danas djeluje kao Muzej seljačkih buna – bila bi prava šteta. Sagrađen je na brežuljku kako bi plemići mogli vidjeti tko im dolazi u goste, u njemu se nekoć stanovalo i upravljao okolnim posjedima, a današnji muzej upoznat će vas s pravim velikaškim životom u 18. i 19. stoljeću uz originalne stare predmete.
Saznajte kako se mjerilo vrijeme u 16. stoljeću uz pomoć „Tahyjevog” sunčanog sata, doživite priče o najvećem narodnom junaku Hrvata i simbolu borbe za potlačene – Matiji Gupcu i Seljačkoj buni te prošetajte prekrasnim perivojem u okolici dvorca kojim caruju egzotične biljne vrste.
Radno vrijeme muzeja je od utorka do petka od 9 do 17 sati, a vikendom od 10 do 18 sati. Cijena ulaznice za odrasle osobe je 5 eura, za djecu, studente i umirovljenike 4 eura, a za dodatno korištenje audio vodiča izdvojit ćete 2 eura. U sklopu atraktivnog kompleksa nalaze se suvenirnica, kafić i restoran idealan za uživanje u prekrasnom ambijentu!
DVORAC MILJANA
Barokni dvorac Miljana nalazi se nedaleko od Kumrovca, jedno je od najslikovitijih arhitektonskih zdanja Hrvatskog zagorja, a puna tri stoljeća bio je dom plemićkoj obitelji Ratkaj. Građen od lomljenog kamena i opeke, koncipiran je kao četverokrilni objekt s unutrašnjim dvorištem pa svojim izgledom podsjeća na engleski pejzažni stil. Dvorac je široj javnosti postao poznat kao mjesto radnje popularne hrvatske serije „Ponos Ratkajevih”, a danas je u privatnom vlasništvu i zaštićeno kulturno dobro.
Nakon obitelji Ratkaj promijenio je nekoliko vlasnika, od kojih je najpoznatiji dr. Franjo Kajfež, tvorac apaurina, koji je zaslužan za njegovu potpunu obnovu. Danas je Miljana u vlasništvu Dragutina Kamenskog koji ga je uredio do savršenosti, nedavno je obnovljen i otvoren je za posjetitelje, a možete ga istražiti uz prethodnu najavu.
DVORAC MAILATH
Najmlađi dvorac na ovom popisu smjestio se na samom istoku Hrvatske u pitoresknom gradiću Donji Miholjac. Izgrađen je kao obećanje koje je grof Mailath 1901. godine dao tadašnjem caru Austro – Ugarske Monarhije, a to je da će ga do njegovog idućeg posjeta u Miholjcu dočekati dvorac u lovačkom stilu. Mailath je izuzetno specifičnog izgleda sa svojim cilindričnim kulama, nepravilnim i visokim krovištima, ukrasnim dimnjacima, terasama s neoklasicističkim balustradama, ogradom od kovanog željeza te ostalim arhitektonskim pojedinostima od kojih sve podsjećaju na specifični engleski stil Tudor.
S dodacima poput centralnog sistema usisavanja prašine, vlastitog vodovoda i čak tri načina grijanja, dvorac Mailath je čak i za svoje vrijeme bio izuzetno moderne gradnje. Iako se u ovu prekrasnu građevinu može ući, teško da ćete moći slobodno razgledavati jer je u njemu trenutno smještena lokalna gradska uprava kao i druge javne institucije.
DVORAC MARUŠEVEC
Iako nije razvikan kao Trakošćan ili Veliki Tabor, ovaj dvorac udaljen svega petnaestak kilometara od Varaždina svojom ljepotom oduševit će baš svakog posjetitelja. Današnji njegov izgled samo je blijeda slika raskoši starog srednjovjekovnog burga čije postojanje povijesni izvori bilježe već sredinom 14. stoljeća, kada je na ovim prostorima bilo obiteljsko gnijezdo plemića Vragovića. Vjerojatno je tada na mjestu današnjeg dvorca postojao drveni dvor koji je tijekom svojih 600 godina postojanja više puta mijenjao svoj izgled.
Iako izvana još uvijek bajkovit zbog kvalitete gradnje stoljećima unatrag, dvorac je iznutra godinama zanemarivan, zapušten te je zatvoren za posjete. Vlasnici dvorca Maruševec, iz slovenske linije obitelji plemenitaša Pongratz, zabranili su ulazak onima koji su o njemu brinuli, a sami ga ne održavaju.
DVORAC STARA SUŠICA
Podignut od strane Frankopana u blizini Ravne Gore u Staroj Sušici, ovaj dvorac podsjetit će vas na umanjenu verziju Hogwartsa iz serijala Harry Potter. Nakon uspješnoga odolijevanja Osmanlijama, proglašen je povlaštenim gradom carevine hrvatsko-ugarskoga kralja Josipa II, a njegova novija povijest počinje gradnjom Karoline koja spaja kontinentalnu Hrvatsku s Primorjem. U 19. stoljeću dvorac je bio u vlasništvu grofa Lavala Nugenta, irskoga aristokrata fasciniranoga duhom i baštinom Frankopana i obnoviteljem kaštela na Trsatu.
View this post on Instagram
Dvorac Stara Sušica je kroz stoljeća postupno dobivao svoj oblik. Na početku je bilo izgrađeno samo zdanje, a tek na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće nadograđeni su mu kula i toranj. U procesu restauracije, konzervatori su htjeli ostati autentični vremenu u kojem je dvorac nastao, stoga je obnovljen u romantičkom stilu. Trenutno je u vlasništvu grada Rijeke te njime upravlja Dom Mladih čiji je krajnji cilj mladeži pružiti mogućnost sudjelovanja u sezonskim zabavno-edukativnim programima.
DVORAC DIOŠ
Na istoimenom brijegu oko sedam kilometara sjeverno od Daruvara, pokraj sela Končanica smjestio se jedan od najljepših dvoraca Slavonije. Sagradili su ga 1904. godine tadašnji posjednici daruvarskog vlastelinstva Alajoš pl. Tüköry i njegova žena Paula za svoju kćerku Mariju. Naručiteljica izgradnje, Paula, je zahtijevala da dvorec ne smije odavati dojam ljetnikovca ili lovačkoga doma, već gospodske kuće. Sklad bogate arhitekture s njegovim vanjskim elementima i prirodnim okruženjem u kojem se nalazi čini Dioš izuzetno atraktivnim za posjete. Dioš je izmijenio nekoliko vlasnika, a od 1995. Marijin dvor ponovno je u vlasništvu Hrvatskog salezijanskog provincijalata iz Zagreba i nije otvoren za javnost.
STUBIČKI GOLUBOVEC
Stubički Golubovec u Donjoj Stubici jedan je od najvrednijih hrvatskih dvoraca kasnobaroknog razdoblja. Na samom početku 19. stoljeća dala ga je izgraditi Regina pl. Domjanić, a nekoliko godina kasnije kupuje ga biskup Maksimilijan Vrhovec, začetnik prekrasnog zagrebačkog perivoja Maksimir. U njegovom je vremenu posađeno više od 330 sadnica različitog drveća, više od 200 mladih voćaka, a uređeno je i nekoliko ribnjaka te parkova. Nakon smrti Vrhovca ovo impresivno zdanje doživljava stagnaciju, sve do ustoličenja baruna Levina Raucha koji ga obnavlja te proširuje perivoj i gospodarske objekte u okolici.
Dvorac je oštećen u potresu 2020. godine, a ove je godine održano potpisivanje ugovora o izvođenju radova na njegovoj obnovi pa će uskoro zasjati u punom sjaju. Prošetajte u njegovoj okolici, divite se arhitektonskim umijećima nekih starih vremena i u idiličnom okruženju prirode udahnite svježi zrak i napunite baterije za početak novog radnog tjedna!
SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Kasnobarokni dvorac Sveti Križ Začretje caruje strmim obronkom uz autocestu Zagreb – Macelj. Smješten je nasuprot crkve na mjesnom trgu, u prekrasnom perivoju koji obuhvaća aleju okriljenu četveroredom kestena, bunar i parkiralište te šumsko šetalište i dva jezera u podnožju brijega. Ova dojmljiva turistička atrakcija idealno je mjesto za upoznavanje zavičajne kulture, ali i sjajno opremljen prostor za odražavanje priredbi, umjetničkih radionica te društvenih skupova i proslava.
Građen je i nadograđivan tijekom 17. i početkom 18. stoljeća za potrebe obitelji Keglević, a konačni oblik dobio je sredinom 18. stoljeća, tada u vlasništvu obitelji Sermage. Otvoren je za posjetitelje od ponedjeljka do nedjelje od 10 do 17 sati, a putem video prezentacije upoznat ćete i povijesnu ulogu graditelja ovog dvorca i drugih zagorskih povijesnih dragulja.
DVORAC MIHANOVIĆ
Dvorac Mihanović datira iz 18. stoljeća i danas je preuređen u reprezentativni ugostiteljski objekt. Izgradili su ga grofovi Erdődy, a kasnije se našao u vlasništvu bana Josipa Brigljevića i pjesnika Antuna Mihanovića, autora hrvatske himne „Lijepa naša”. Energiju njegovih riječi, koje mnogima bude snažne emocije, možete osjetiti upravo u ovom fascinantnom zdanju gdje je živio čuveni umjetnik kojeg su nadahnule prirodne ljepote Zagorja.
Od predjela, preko glavnog jela, do deserta, zavirite u restoran koji se nalazi u sklopu dvorca i doživite pravi kraljevski ručak ili večeru. Na meniju ćete pronaći čuvene zagorske štrukle spravljene na čak četiri načina – u juhi, zapečeni u medenici, štrukli na više načina te kraljevski štrukli. Romantična atmosfera s prekrasnim parkom i višestoljetnom platanom, najfinije vinske kapljice i tradicionalna zagorska kuhinja dočekat će sve one koji su u potrazi za pravim gastro uzbuđenjima!
STARI GRAD NOVIGRAD NA DOBRI
Ovaj je dvor nažalost samo ruševina, ali ruševina u kojoj je, s vrlo malo mašte, lako zamisliti koliku je važnost i ljepotu imala kroz povijest. Naime, upravo je Novigrad na Dobri bio jedno od sjedišta urote Zrinskog i Frankopana protiv Habsburgovaca. Sagrađen je između 12. i 14. stoljeća, promijenio je mnogo vlasnika, a u današnjem, lošem stanju je otkako je pred kraj Drugog svjetskog rata spaljen. Ono što je posebno impresivno je pogled s utvrde i stari kameni most preko Dobre, remek djelo graditeljstva sagrađen u 18. stoljeću od klesanih kamenih blokova.
DVORAC BOSILJEVO
Ne tako davno, prije nekoliko desetaka godina, ovaj je dvorac bio središte društvenog života za stanovnike Bosiljeva i okolnih mjesta koji su se u njemu okupljali na plesnjacima, druženjima… Danas je ovaj, možda i najljepši dvorac ovog kraja, zbog neriješenih vlasničkih odnosa pod ključem i propada. No i izvana je jasno da je riječ o prekrasnom zdanju, koje je tijekom stoljeća više puta mijenjao oblik zbog nadogradnji, a najpoznatiji je kao rezidencija obitelji Frankopan koja je u njemu živjela dvije stotine godina.
View this post on Instagram
STARI GRAD VARAŽDIN
Najljepša, najpoznatija i najupečatljivija slika Varaždina je dakako Stari grad, feudalna utvrda građena od 14. do 19. stoljeća. Tijekom prošlosti je pripadao brojnim hrvatskim plemićkim obiteljima, a od 1925. je u vlasništvu Grada Varaždina. Svaki kutak ovog iznimno očuvanog i s brigom održavanog dvorca priča svoj dio bogate i ponosne prošlosti. U njemu je danas smješten Gradski muzej Varaždin, sa šest specijaliziranih odjela, u kojem je prikazana povijest i razvoj varaždinskog kraja. Posebno su vrijedne zbirke s predmetima iz ostavštine dvaju proslavljenih Varaždinaca, političara i književnika Ivana Kukuljevića Sakcinskog i jezikoslovca Vatroslava Jagića.
TVRĐAVA BROD
Ponos Slavonskog Broda svakako je Tvrđava Brod, smještena nedaleko od rijeke i mosta na kojem je granični prijelaz. Tvrđava je bez premca najznačajnija povijesna građevina u ovoj županiji, a njezina je gradnja započela 1715. godine i trajala je šezdesetak godina. Uloga je joj je bila obrambena, a u nju se moglo smjestiti čak 5000 vojnika. Danas je tvrđava dio života grada, a ne samo izdvojeni spomenik koji se promatra izdaleka. Unutar njezinih zidina nalazi se Gradska uprava Slavonskog Broda, Klasična gimnazija, Glazbena škola, Galerija kipara Branka Ružića… Ulaz u tvrđavu je slobodan, a za lijepog vremena u njoj se nalazi kafić na čijoj terasi i sami možete nakratko postati dio povijesti.
U sklopu tvrđave nalazi se i Muzej tambura, jedini takav u svijetu. U njemu se može razgledati više od 60 ručno izrađenih eksponata, sudjelovati u multimedijalnim prezentacijama i interaktivnim radionicama.
TVRĐAVA NEHAJ
Poput hladne kamene ljepotice, pravilnog oblika i ponositog držanja, nad Senjom već 500 godina bdije tvrđava Nehaj. Često izvan radara turista, ova moćna utvrda fascinantna je građevina koja krije bogatu povijest, a s njezinog se vrha pruža prekrasan pogled na morsku pučinu, jadranske otoke i okolne planine. Njezino ime Nehaj znači “ne brini”, što je bila poruka graditelja stanovnicima Senja: da je tvrđava uvijek budna i spremna na obranu.
U tvrđavi se održavaju razne kulturne i glazbene priredbe, znanstveni skupovi i druga događanja, a tu se nalazi i Muzej grada Senja. Posjetitelji mogu istraživati različite izložbe koje prikazuju povijest i kulturu grada, kao i oružje, vojnu opremu i artefakte iz različitih razdoblja.
Tvrđava Nehaj za posjetitelje je otvorena od 15. travnja do 31. svibnja svaki dan od 10 do 18 sati. U lipnju radi od 10 do 19 sati, a u srpnju i kolovozu od 9 do 21 sat. Od 1. rujna do 15. listopada može se obići od 10 do 18 sati. Radno vrijeme Gradskog muzeja Senj nešto je drugačije i možete ga provjeriti na službenim stranicama. Ulaznica stoji 5 eura za odrasle i 2 eura za djecu i student, a postoje i popusti za grupe, umirovljenike i obitelji, dok djeca do 5 godina ulaze besplatno.
STARI GRAD ČAKOVEC
Mali grad za velike emocije, tako mještani tepaju svom gradu. I zaista, Čakovec površinom nije velik, taman da ga cijelog možete upoznati i upiti njegov duh i atmosferu. Sam grad ima bogatu povijest koju je obilježila obitelj Zrinski, iz čijeg je vremena gradu ostala najveća znamenitost. Stari Grad Zrinskih smješten je u centru grada, a taj nekadašnji utvrđeni dvorac danas je kulturno dobro od nacionalnog značenja. Na Franjevačkom trgu razgledajte samostan i crkvu, a nedaleko od njih Trgovački kasino, raskošnu zgradu s početka 20. stoljeća podignutu prije više od sto godina za udruženje trgovaca.
DVORAC ELTZ
Dvorac Eltz jedan je od, uz Vodotoranj, najpoznatijih simbola Vukovara. Izgrađen je u 18. stoljeću, a nalazi se na obali Dunava te je više od 200 godina bio sjedište grofovske obitelji Eltz. Smatra se jednim od najboljih baroknih ostvarenja u Hrvatskoj.
View this post on Instagram
Što se tiče obitelji Eltz i Vukovara, sve je počelo još 1736. godine, kada je vlastelinstvo kupio Karlo Filip Eltz, knez i nadbiskup u Mainzu, a dvorac je dao sagraditi njegov nećak Anselmo Kazimir. Konkretni radovi počeli su 1749. godine i u početku je izgrađen samo središnji dio zdanja, koje je kasnije nadograđivan. Dvorac je u njihovu vlasništvu bio do 1945. godine, a 1968. godine preuređen je za potrebe Gradskog muzeja Vukovar, koji pak je svojedobno djelovao u progonstvu, u muzeju Mimara u Zagrebu.
DVORAC PRINCA EUGENA SAVOJSKOG
Barokni dvorac u Bilju kod Osijeka dao je podignuti, kao što i samo ime zdanja govori, austrijski vojskovođa Eugen Savojski. Smatra se najstarijim dvorcem u Slavniji i Baranji i jedan je od rijetkih koji oko sebe ima i obrambeni jarak. Gradio se u razdoblju od 1707. do 1712. godine, na posjedu koji je vojskovođa dobio za svoje zasluge u borbi protiv Turaka, i prvotno je bio zamišljen kao lovački dvorac.
View this post on Instagram
Ne zna se tko ga je projektirao, iako neki tvrde da bi mogla biti riječ o austrijskom arhitektu Johannu Lucasu Hildebrandtu, koji se upisao u povijest kao graditelj bečkog Belvederea. Dvorac se inače nalazi na rubu Kopačkog rita, on je danas dom i uprave Javne ustanove Kopački rit, dok se u podrumu nalazi izložbena galerija Eugen Savojski. Perivoj koji okružuje dvorac prostire se na površini od oko osam hektara.
DVORAC TURKOVIĆ
Ovaj dvorac, inače zaštićeni spomenik graditeljske baštine, nastao je na ostacima cistercitske opatije, od koje su ostali očuvani samo vinski podrumi iz 1232. godine, a u posjed isusovaca, kao ruševina, dolazi 1700. godine, koji su tamo naknadno izgradili svoj kompleks. Posjed je nakon toga izmijenio niz vlasnika, a 1882. godine kupuje ga Vjenceslav Turković. Godine 1918. dvorac je opljačkan, dok je perivoj ispred njega uništen. Kao jedan od najljepših spomenika tog dijela Slavonije i Hrvatske, u Registar nepokretnih spomenika kulture i zaštićenih prirodnih vrijednosti upisan je još 1964. godine, dok je 1997. godine i park koji ga okružuje proglašen spomenikom parkovne arhitekture.
View this post on Instagram
DVORAC PRANDAU-NORMANN
Ovo zdanje spada među jedne od najznačajnijih spomeničkih kompleksa kontinentalne Hrvatske koji se odlikuje poprilično neobičnim izgledom. Kompleks obuhvaća srednjovjekovnu kulu, palaču, dvorsku kapelu, unutrašnje dvorište te perivoj. Za njegov izgled ‘krivi’ su baruni Prandau. Naime, oni su tijekom prve polovice 18. stoljeća krenuli u obnovu srednjovjekovne utvrde te su joj dodali i palaču s tornjem visokim 37 metara.
View this post on Instagram
Dvorac je 1885. godine, zahvaljujući sklapanju braka, prešao u vlasništvo grofovske obitelji Normann od Ehrenfelsa. Tada je brojio 62 prostorije, a od tada nosi i današnje ime. Perivoj koji ga okružuje smatra se jednim od najvrednijih na tom dijelu Hrvatske.
DVORAC ODESCALCHI
Dvorac Odescalchi zapravo je pregrađeni srednjovjekovni palas Nikole Iločkog, hrvatskog bana i kralja Bosne. Izgrađen je u prvoj polovici 15. stoljeća, sa starim vinskim podrumom, a dvorac je austrijski car Leopold I. darovao 1697. godine Liviju Odescalchiju. Do 1945. godine bio je u funkciji ljetnikovca te obitelji, koja početkom 18. stoljeća ide u obnovu zdanja. Dvorac danas predstavlja turističku i kulturnu srčiku grada Iloka, a u njemu djeluje i Muzej grada Iloka. Muzej se prostire na ukupno 1075 metara četvornih, a u njemu je izloženo 2724 predmeta (iako je sam fundus višestruko veći).
KOMPLEKS U DONJEM MIHOLJCU
Riječ je o jednom od posljednjih dvoraca u Slavoniji koji su bili izgrađeni u stilu lovačkog dvorca. U biti, ovaj kompleks u Donjem Miholjcu građen je u dva djela, odnosno sastoji se od dva međusobno spojena dvorca. Stariji datira iz 1818. godine, a dala ga je izgraditi udovica baruna Hilleprand von Prandaua. Gradnja novog dvorca, u ‘režiji’ obitelji Prandau, koja je ženidbom stekla vlasništvo, kreće 1903. godine. Godine 1930. i dvorac i imanje prelaze u vlasništvo obitelji Schlesinger, koja mu je vlasnik do 1941. godine.
View this post on Instagram
Danas se u dvorcu, među ostalim, nalazi sjedište Gradske uprave Donjeg Miholjca, porezna uprava i još niz drugih službi. Novi dvorac broji 50-ak većih prostorija, a površina mu je 3500 metara četvornih. Novi dvorac je inače imao svoj vlastiti vodovod, vlastitu električnu rasvjetu, centralno grijanje te centralni sustav za usisavanje prašine, dok su staklenici u parku oko dvorca bili grijani. U podrumu se nalazila kuglana sa šankom, a za vrijeme rata tamo je bila pričuvna ratna bolnica.
