Stanovnici ovog mjesta žive u Njemačkoj, ali ih sa svih strana okružuje druga država! Njegova priča jedna je od najneobičnijih u Europi

Možda se nećete složiti s nama, ali činjenica je da većina ljudi jako voli ideju reda. Volimo misliti da države imaju smisla, da granice postoje s razlogom, da tržište zna što radi, da svijet ide prema nekom cilju i da napredak automatski znači bolji život. Onda se malo pozornije osvrnemo oko sebe i shvatimo da poprilično veliki dijelovi svijeta funkcioniraju na temelju slučajnosti, starih ratova, birokratskih kompromisa, ljudskih taština, navika i improvizacije. Htjeli mi to ili ne, apsurd je zapravo jedno od najiskrenijih stanja ljudskog života. Ne nužno nešto smiješno ili besmisleno, nego trenutak kada spoznamo da svijet nije ni približno racionalan koliko ljudi vole vjerovati da jest.

Na granici Njemačke i Švicarske postoji mjesto u kojem stanovnici svakodnevno žive takav jedan poprilično neobičan europski apsurd. Službeno žive u Njemačkoj, ali ih sa svih strana okružuje druga država. Plaćaju švicarskim francima, koriste švicarski javni prijevoz, imaju švicarske poštanske brojeve, a do ostatka Njemačke često najlakše dolaze upravo preko Švicarske. Vodimo vas danas u Büsingen am Hochrhein, jedno od najneobičnijih mjesta u Europi.

Ovo malo mjesto na samom jugu Njemačke administrativno pripada saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, no geografski je potpuno odsječeno od ostatka države. Švicarski kantoni Schaffhausen, Zürich i Thurgau okružuju ga sa svih strana, zbog čega se Büsingen često opisuje kao njemački “otok” unutar Švicarske. U njemu danas živi oko 1500 stanovnika, a njegova neobična pozicija desetljećima fascinira geografe, putnike i sve one poput nas koji vole europske apsurde.

Iako je politički dio Njemačke, Büsingen je gospodarski puno bliži Švicarskoj. Mjesto se nalazi unutar švicarske carinske zone pa između njega i Švicarske praktički nema klasične granice ni graničnih kontrola još od 1967. godine. Stanovnici uglavnom koriste švicarske franke, a mnogi rade upravo u Švicarskoj. Zanimljivo je i da selo ima dva poštanska broja, njemački i švicarski, kao i dva telefonska pozivna broja.

Možda još neobičnije zvuči činjenica da električnu energiju dobivaju iz Švicarske, ali koriste njemačke utičnice. Stanovnici mogu birati hoće li imati njemačko ili švicarsko zdravstveno osiguranje, a lokalni nogometni klub FC Büsingen jedini je njemački klub koji igra u švicarskoj nogometnoj ligi. Čak i policija funkcionira prema posebnim pravilima pa u mjestu mogu djelovati i njemački i švicarski policajci.

Priča o tome kako je Büsingen završio usred druge države jednako je neobična kao i njegov današnji status. Korijeni cijele situacije sežu još u srednji vijek kada je ovo područje bilo pod kontrolom Habsburgovaca i dio takozvane Prednje Austrije. Ključni trenutak dogodio se krajem 17. stoljeća nakon diplomatskog sukoba između Austrije i Švicarske. Nakon tog incidenta Schaffhausen je izgubio prava nad okolnim područjima, a Büsingen je ostao pod austrijskom kontrolom. Tijekom Napoleonovih ratova početkom 19. stoljeća Büsingen je iz austrijske sfere prešao pod kontrolu njemačkih država Württemberga i Badena, a nakon stvaranja Njemačkog Carstva 1871. službeno je postao dio Njemačke.

Švicarci su više puta pokušavali priključiti mjesto svojem teritoriju, ali bez uspjeha. Stanovnici su i sami pokušavali promijeniti svoju sudbinu. Nakon Prvog svjetskog rata održan je referendum na kojem je čak 96 posto stanovnika glasalo za priključenje Švicarskoj. Međutim, do toga nikada nije došlo jer dvije države nisu uspjele dogovoriti teritorijalnu razmjenu. Novi pokušaji uslijedili su i tijekom 1920-ih te nakon Drugog svjetskog rata, ali svaki put bez uspjeha.

Tijekom godina bilo je još nekoliko pokušaja pregovora između Njemačke i Švicarske, uključujući planove o stvaranju kopnenog koridora koji bi povezao mjesto s ostatkom Njemačke, ali svi su prijedlozi propali. Danas je upravo ta neobična situacija postala najveća posebnost mjesta. U pojedinim dijelovima Büsingena granica doslovno prolazi sredinom ceste pa su kuće s jedne strane u Njemačkoj, a s druge u Švicarskoj. U lokalnim restoranima možete sjediti za stolom ispod kojeg prolazi državna granica, a cijelo mjesto funkcionira kao neobična kombinacija dva sustava, dvije države i dva identiteta.

Iako na karti izgleda kao mala geografska anomalija, Büsingen am Hochrhein zapravo je jedan od najboljih primjera koliko europske granice ponekad mogu biti komplicirane. Što se pak nas tiče, Büsingen je najbolji primjer kako je ponekad apsurd sasvim normalan i da čovjek zapravo ne živi od logike i reda, nego od prilagodbe, koliko god ona bila komplicirana i nebulozna.