Ova europska država nema nijedan grad! Unatoč tome, jedna je od najbogatijih i najuređenijih u Europi

Prije nekoliko dana pisali smo o državi koja ima granice, ali zapravo u klasičnom smislu nema. Na karti je omeđena crtom koja definira da unutar nje postoji nova država, ali kada se tamo nađete uživo, ta linija ostaje donekle imaginarna i jako ju je teško ispravno percipirati. Danas pišemo o državi koja naizgled ima gradove, ali zapravo nema nijedan grad. Možete li zamisliti državu bez gradova? Nama je to poprilično apstraktna informacija. Ipak, upravo takva država postoji u samom srcu Alpa. Lihtenštajn nema nijedan službeni grad, a da bi apsurd bio još veći, riječ je o jednoj od najbogatijih, najstabilnijih i najbolje organiziranih država na kontinentu.

Zanimljivo je da Lihtenštajn ima svoje političko i administrativno središte, a to je Vaduz, no situacija postaje još bizarnija kada otkrijete da čak ni on formalno nije grad. Objašnjenje leži u tome da su u Lihtenštajnu sva naselja organizirana kao općine pa država administrativno funkcionira bez ijednog grada. Taj neobičan sustav ostao je sačuvan stoljećima i danas predstavlja jednu od najzanimljivijih posebnosti ove male kneževine smještene između Švicarske i Austrije.

Lihtenštajn je podijeljen na svega 11 općina koje imaju visok stupanj autonomije i vlastitu lokalnu upravu. Među njima su Vaduz, Schaan, Triesen i Balzers, no nijedno od tih naselja nema formalni status grada kakav postoji u većini europskih država. Iako je riječ o zemlji koja ima razvijenu infrastrukturu, snažno gospodarstvo i važan financijski sektor, administrativno je zadržala sustav općina karakterističan za male srednjoeuropske zajednice.

Razlog zbog kojeg Lihtenštajn nema nijedan grad uglavnom je povijesne prirode. Ova mala kneževina stoljećima se razvijala kao skup manjih ruralnih zajednica. Budući da nikada nije postojao veliki trgovački ili industrijski centar, nije se razvila ni potreba za administrativnom podjelom na gradove. Umjesto toga, sva su naselja ostala organizirana kao općine, a taj sustav zadržao se do danas jer u praksi sasvim dobro funkcionira za državu s oko 40.000 stanovnika.

Površinom je cijela država Lihtenštajn manja od brojnih europskih gradova srednje veličine, što donekle objašnjava činjenicu da nije bilo potrebe za formalnim označavanjem gradova. Naselja diljem države imaju najviše 5000 do 6000 stanovnika, što su veličine koje bi u mnogim državama još uvijek bile sela ili manja mjesta. Većina stanovništva koncentrirana je u dolini Rajne, dok ostatak zemlje čine alpski obronci, šume i planinski vrhovi. Unatoč ograničenom prostoru i nedostatku prirodnih resursa, kneževina je tijekom posljednjih desetljeća izgradila jedno od najuspješnijih gospodarstava na kontinentu.

Vjerovali ili ne, danas se Lihtenštajn povezuje s visokim životnim standardom, političkom stabilnošću i snažnim financijskim sektorom, no put do tog statusa bio je dug. Sve do sredine 20. stoljeća zemlja je bila pretežno ruralna i gospodarski skromna. Nakon Drugog svjetskog rata započinje ubrzana industrijalizacija, a država se postupno transformira u međunarodno financijsko i industrijsko središte. Važnu ulogu u tome imala je bliska povezanost sa Švicarskom. Lihtenštajn koristi švicarski franak, sa Švicarskom je povezan carinskom unijom, a obranu države također osigurava Švicarska.

Velik dio bogatstva kneževina je desetljećima gradila na bankarskom sektoru i iznimno strogim zakonima o financijskoj privatnosti. Lihtenštajn je dugo slovio kao jedna od najpoznatijih europskih poreznih oaza, mjesto u kojem su bogati pojedinci i strane tvrtke skrivali imovinu zahvaljujući gotovo apsolutnoj bankarskoj tajni. Guardian je svojedobno opisao državu kao “srce najtajnovitije porezne oaze Europe”, navodeći da su se u njezinim bankama nalazile desetine milijardi eura stranog kapitala.

Takav model počeo se ozbiljno urušavati nakon financijskog skandala 2008. godine, kada su procurili podaci o tajnim računima stranih klijenata. Pod pritiskom OECD-a, Europske unije i velikih država poput Njemačke i SAD-a, Lihtenštajn je morao reformirati financijski sustav i postupno ublažiti strogu bankarsku tajnu. Zemlja se posljednjih godina pokušava udaljiti od imidža porezne oaze i naglasak stavlja na transparentnost i razvoj visokotehnološke industrije.

Politički sustav Lihtenštajna također je specifičan za europske prilike. Riječ je o ustavnoj monarhiji u kojoj kneževska obitelj i dalje ima znatno veće ovlasti nego u većini suvremenih europskih monarhija. Princ ima pravo veta na zakone i mogućnost raspuštanja parlamenta. Osim gospodarske snage, Lihtenštajn privlači pažnju i svojim krajolikom. Planinski vrhovi, uređena sela, vinogradi i dvorci stvaraju dojam gotovo idealizirane alpske države. Turizam nikada nije dosegnuo razinu susjedne Švicarske ili Austrije, dijelom i zato što država nema vlastiti aerodrom, no upravo ta diskretnost i mir često su dio njezina identiteta.