Jedan od najvećih spomenika u Hrvatskoj desetljećima propada: na njegov vrh možete se popeti, a pogled seže sve do Zagreba

Petrova gora nije previše željna pažnje. Ovdje nema reda turističkih autobusa ni gužve za savršenu fotografiju, samo tišina povremeno prekinuta šuštanjem borova i pokoja priča koja čeka da je netko otkrije. Nedaleko od Zagreba, krajolik i povijest isprepliću se na način koji nagrađuje one koji dođu sa željom da otkriju nešto više od šetnje. Popnete li se stazama ove gore, uz miris četinjača i zvuk vlastitih koraka po šljunku, brzo shvatite da ste daleko od gradske buke, ali i usred priče koja traje stoljećima. Pristupačna i ne zahtjevna za svakoga tko poželi bijeg u prirodu, Petrova gora ipak krije slojeve koji je pretvaraju u nešto puno veće od običnog izletišta.

Petrova gora nalazi se u Karlovačkoj županiji, okružena Kupom, Glinom i Koranom, a dugačka je 25 kilometara. Nekada su je zvali Gvozd, no nakon bitke s Mađarima u kojoj je, na toj niskoj planini, navodno skončao i kralj Petar Svačić (ne zna se je li umro baš na Petrovoj gori), dobila je ime njemu u čast.

Petrova gora, doduše, nije za one koji traže pogled u daljinu koji nema granice. Njezin najviši vrh, Petrovac, koji broji 512 metara nadmorske visine, nalazi se usred šume. Da je tamo označava oznaka na suhom stablu, na kojem se nalazi i planinarski žig za one koji skupljaju. No, unatoč tome, Petrova gora ipak nudi niz zanimljivog sadržaja.

Primjerice, nedaleko od samog vrha nalaze se ostaci pavlinskog samostana. Pretpostavlja se da je on izgrađen krajem 13. stoljeća te napušten u 15. stoljeću, kada su pavlini pobjegli pred Turcima. Navodno je podignut na ostacima stare rimske utvrde. Naći ćete na Petrovoj gori i Kraljev grob, odnosno Svačićev grob iako se ne zna je li Petrova gora doista bila mjesto njegova posljednjeg izdisaja. Zapravo, čak se ne zna ni gdje je točno pokopan. Isto tako, na Petrovoj se gori nalaze i ostaci nekadašnje Centralne partizanske bolnice. Zanimljivo, ona nikada nije bila otkrivena i radila je sve do svibnja 1945. godine.

No, ono što najviše mami pogled na Petrovoj gori jest gorostasni Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna kipara Vojina Bakića. Doista je ogromno to zdanje, spomenik je u biti ogromna zgrada upečatljiva dizajna visoka čak 37 metara. Njegova je gradnja počela sredinom 1980. godine, dvije godine kasnije je dovršen, a u narednim se godinama pretvorio u popularno izletište. U samom spomeniku djelovao je i Muzej revolucije. Spomenik je bio izgrađen od armiranog betona i ploča od nehrđajućeg čelika, a njegova je veličina trebala reprezentirati značaj koji je Petrova gora imala u antifašističkoj borbi. Danas, nažalost, to zdanje propada.

Ako se odlučite planinariti Petrovom gorom, put će vas neminovno dovesti na ‘početnu točku’ planinarskih puteva: lovačkog doma Muljava. Na Petrovoj gori inače postoji nekoliko planinarskih staza, a najdulja opcija traje osam sati te obilazi najpoznatije lokalitete te planine, od Partizanske bolnice do Malog Velebita, još jednog od tamošnjih vrhova koji broji 480 metara, pa sve do Velikog i Malog Petrovca, kao vrhunca planinarskog pohoda, a u čijem se području zapravo nalaze i sam monumentalni spomenik te, kao što smo već spomenuli, i ostaci pavlinskog samostana.

No, uz Petrovu goru veže se još jedna zanimljiva činjenica. Ona je bila iznimno voljeno i cijenjeno mjesto među astronomima, a 2019. godine je značajni krajobraz Petrova gora-Biljeg bio proglašen i Međunarodnim parkom tamnog neba, prvim takvim u Hrvatskoj, i to prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno nebo (International Dark-Sky Association – IDA). Nažalost, ubrzo je tamo niknuo toranj Odašiljača i veza s rasvjetom pa je došlo do svjetlosnog onečišćenja. Status je suspendiran početkom prošle godine, a području prijeti i potpuni gubitak te hvalevrijedne titule.