Turisti bježe od ljetnih vrućina u ova dva europska glavna grada. Pretraživanja smještaja porasla su čak 246 posto

Što više sunca i što viša temperatura, to bolje. Desetljećima je formula za savršen ljetni odmor zvučala otprlike tako, a danas se taj kriterij očito mijenja. Pa kako i ne bi, tko želi hodati u podne na velikoj temperaturi i pritom istraživati gradske atrakcije? Naime, kada termometri danima pokazuju 35 ili 40 stupnjeva, a razgledavanje grada postane moguće samo rano ujutro ili nakon zalaska sunca, sve više putnika počinje tražiti nešto sasvim drugo. Umjesto još jedne užarene plaže na jugu Europe, biraju gradove u kojima mogu normalno hodati, voziti bicikl, boraviti u prirodi i spavati bez klima uređaja uključenog cijelu noć. Od te promjene već profitiraju destinacije na sjeveru kontinenta, a među najvećim dobitnicima ovog ljeta trenutačno su Kopenhagen i Oslo.

Koliko se brzo mijenjaju navike putnika, najbolje pokazuju podaci turističkih platformi. Naime, na francuskoj verziji stranice Hotels.com broj pretraživanja smještaja u Kopenhagenu porastao je čak 246 posto nakon prvog toplinskog vala koji je Francusku pogodio u svibnju 2026. godine. Sličan trend zabilježen je i u Oslu. Prema internim podacima američke turističke mreže Fora Travel, rezervacije za norvešku prijestolnicu za ljeto 2026. porasle su 154 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Helsinki je zabilježio rast od 124 posto, Stockholm od 90, a Kopenhagen od 78 posto.

Treba naglasiti kako to nisu podaci cjelokupnog turističkog tržišta, nego rezervacije ostvarene preko jedne američke mreže turističkih savjetnika. No slični rezultati pojavljuju se i na drugim platformama. Britanski loveholidays, primjerice, zabilježio je rast ljetnih rezervacija od 107 posto za Kopenhagen i 106 posto za Oslo.

Novi turistički trend, o kojem je prije nekoliko dana na konferenciji za medije govorio i direktor Turističke zajednice Hrvatske, Kristijan Staničić, dobio je i vlastito ime. Izraz coolcation nastao je spajanjem engleskih riječi „cool“ i „vacation“, a opisuje putovanja u destinacije s ugodnijim ljetnim temperaturama.

Takav odmor ne mora nužno podrazumijevati odlazak na daleki sjever. Coolcation može biti putovanje u Skandinaviju, Irsku ili Škotsku, ali i boravak u planinskim predjelima Francuske, Italije i Španjolske. Bitno je da odredište nudi svježije noći, manje ekstremnih temperatura i dovoljno sadržaja u prirodi.

Prema podacima Copernicusova servisa za klimatske promjene, lipanj 2026. bio je najtopliji lipanj dosad zabilježen u zapadnoj Europi. Nakon toplinskog vala u svibnju uslijedili su novi u lipnju i srpnju, a bili su praćeni velikom sušom i požarima u dijelovima kontinenta. U takvim uvjetima temperatura postaje jedan od ključnih kriterija pri planiranju odmora te sve snažnije utječe na odabir destinacije, termin putovanja i duljinu boravka.

Kopenhagen je prilagođen biciklistima i pješacima, prepun je parkova, kanala i uređenih kupališta, a dugi ljetni dani omogućuju razgledavanje čak i u podne. Posjetitelji umjesto skrivanja od podnevnog sunca mogu veći dio dana provesti na otvorenom, i to očito mnogima tijekom ljeta paše.

Sličnu kombinaciju grada i prirode nudi i Oslo. Naime, norveška prijestolnica smjestila se uz fjord, okružena je šumama, otocima i pješačkim stazama, a do brojnih izletišta moguće je doći javnim prijevozom. Turisti tako tijekom istog putovanja mogu obilaziti muzeje, plivati u fjordu, posjetiti otoke i otići na planinarenje.

Turistička zajednica Norveške navodi da približno svaki peti strani posjetitelj ugodnije ljetne temperature smatra jednim od razloga za odabir Norveške. Klima nije jedini razlog njihova dolaska, ali postaje sve važniji dio odluke.

Rast interesa za sjever Europe ne znači da će turisti odjednom prestati odlaziti u Španjolsku, Italiju, Grčku ili Hrvatsku. Mediteran i dalje ima razvijenu turističku infrastrukturu, velik broj zračnih linija, poznate plaže i odličnu kulturnu i gastronomsku ponudu. Puno je vjerojatnije da će se desiti postupni pomak sezone. Naime, putovanja na jug mogla bi se sve češće planirati u proljeće i jesen, dok bi se tijekom srpnja i kolovoza više putnika moglo okretati Skandinaviji, sjevernom Atlantiku i planinskim krajevima.

Od toga neće profitirati samo veliki gradovi poput Kopenhagena i Osla. Prednost bi mogle dobiti i manje destinacije koje na svom području imaju jezera, šume, planine, ali i svježije noći i dovoljno sadržaja za aktivan odmor. Možda ćemo i mi sljedeće godine ljetovati u Gorskom kotaru, tko zna!