Ovo je jedini grad u Hrvatskoj u kojem se nitko nije razveo! Nalazi se usred krajolika koji mnoge podsjeća na Mjesec

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2025. godine u Hrvatskoj je živjelo 3,875 milijuna stanovnika, oko 20.000 više nego tri godine ranije. No među brojnim demografskim pokazateljima posebno nam je za oko zapeo jedan podatak. Pag je, naime, jedini hrvatski grad u kojem tijekom godine nije zabilježen nijedan razvod, dok je istodobno 13 parova uplovilo u bračne vode. Na razini cijele zemlje slika je ipak drukčija: broj sklopljenih brakova nastavlja padati, i to brže od broja razvoda. Tijekom 2025. vjenčalo se 17.270 parova, dok ih se 5674 razvelo. Drugim riječima, na svaki razvod dolaze približno tri nova braka, što je jedan od najnižih zabilježenih omjera u Hrvatskoj, ali i među nižima u Europskoj uniji.

Iako s otokom dijeli ime, grad Pag često ostaje u sjeni Novalje, Zrća i glasnih ljetnih zabava po kojima je sjeverni dio otoka postao poznat diljem Europe. No Pag nudi sasvim drukčiji otočni doživljaj. Njegova svakodnevica prošarana je prekrasnim kamenim ulicama, mirnim trgovima, soli, čipkom i pogledom na ogoljene obronke koji mjestimice podsjećaju na površinu nekog drugog planeta. Statistika, naravno, ne otkriva zbog čega u Pagu tijekom 2025. nije zabilježen nijedan razvod, ali pruža dobar povod da upoznamo grad koji je mnogo više od usputne stanice na putu prema poznatim otočnim plažama.

Današnji Pag nije nastao spontanim širenjem naselja. Naime, njegova je izgradnja na sadašnjem položaju započela 18. svibnja 1443. godine, a u oblikovanju novoga grada sudjelovao je i slavni hrvatski graditelj i kipar Juraj Dalmatinac. Ulice su položene pravilno i sijeku se pod pravim kutom, dok se život grada stoljećima odvijao oko njegova središnjeg trga.

Na njemu se nalaze neke od najvažnijih paških građevina, među kojima su zborna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Knežev dvor i nikada dovršena Biskupska palača. Grad je nekoć bio okružen zidinama ojačanima s devet kula, čiji su veliki dijelovi uklonjeni tijekom 19. stoljeća. Ipak, pravilna mreža ulica i danas otkriva koliko je Pag bio pomno osmišljen.

Prije preseljenja na današnji položaj stanovnici su živjeli u naselju koje danas poznajemo kao Stari grad Pag, oko dva kilometra dalje. Ondje se još mogu vidjeti ostatci nekadašnjih zidina, kula i samostana te crkva svete Marije, nijemi svjedoci vremena prije nastanka današnjega grada.

Povijest Paga teško je odvojiti od soli, koja se na tom području proizvodi stoljećima. Prostrana polja soli nalaze se uz sam grad, a upravo je taj vrijedan proizvod dugo bio jedan od glavnih izvora njegova bogatstva. Sol se nekoć nazivala bijelim zlatom jer je bila nezamjenjiva za čuvanje hrane, a kontrola njezine proizvodnje donosila je velik gospodarski i politički utjecaj.

Solane su snažno utjecale i na položaj novoga grada. Pag je izgrađen na mjestu s kojeg se moglo nadzirati prilaz zaljevu i štititi proizvodnju koja je hranila generacije njegovih stanovnika. I danas su velika bijela polja, odvojena pravilnim bazenima, jedan od najupečatljivijih prizora na ulazu u grad.

Drugi simbol Paga znatno je nježniji, ali ništa manje vrijedan. Paška čipka izrađuje se iglom i koncem, a njezini prepoznatljivi geometrijski uzorci stoljećima nastaju u rukama paških čipkarica. Umijeće su njegovale i prenosile benediktinke iz samostana svete Margarite, a čipka je s vremenom postala jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih tradicijskih proizvoda.

Paška čipka dio je tradicije čipkarstva u Hrvatskoj koja je 2009. uvrštena na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Nekada je ukrašavala crkveno ruho, stolnjake i odjeću, dok se danas često uokviruje i čuva poput umjetničkog djela.