Jedna od najstrmijih pruga na svijetu u samo sat vremena spušta se s planine do mora. Pritom prolazi kroz 20 tunela
Željeznička pruga Flåmsbana u Norveškoj gradila se gotovo 20 godina, a jedna od njezinih najvećih atrakcija je zaustavljanje tik uz 93 metra visok vodopad

Jedna od zemalja koja se može podičiti spektakularnim prirodnim ljepotama svakako je Norveška. Duboki fjordovi, moćne planine, slapovi, zelene doline, bistre rijeke i jezera te ledenjaci: sve navedeno posebno je uzbudljivo doživjeti iz vlaka, a među najpoznatijim željezničkim rutama u toj skandinavskoj državi ističe se sad već legendarna Flåmsbana. U pitanju je pruga koja povezuje planinsku postaju Myrdal s pitoresknim mjestom Flåm na obali Aurlandsfjorda, na zapadu Norveške.
PRUGA SE NA SVAKIH 18 METARA U PROSJEKU USPINJE ILI SPUŠTA JEDAN METAR
Iako je duga tek 20,2 km, vlak se na toj udaljenosti s 866 m nadmorske visine spušta na samo dva metra iznad mora. Putovanje traje oko sat vremena, a Flåmsbana se ubraja među najstrmije željezničke pruge standardnog kolosijeka na svijetu. Na čak 80 % trase nagib iznosi 5,5 %, tj. pruga se na svakih 18 metara u prosjeku uspinje ili spušta jedan metar.
Vlak pritom prolazi kroz čak 20 tunela, od kojih je većina prije stotinjak godina probijena mukotrpnim ručnim radom. Kako piše portal Travel + Leisure, ideja o povezivanju planinske željezničke mreže s fjordom pojavila se nakon što je uspostavljena Bergenska željeznica između Osla i Bergena. Izgradnja Flåmsbane počela je 1924.
TUNEL U OBLIKU POTKOVE UNUTAR PLANINE RADI ZAOKRET OD 180 STUPNJEVA
Bio je to nevjerojatno zahtjevan pothvat. Radnici su morali uklanjati goleme količine stijena i preusmjeravati vodene tokove, a predaha nije bilo ni u teškim zimskim uvjetima. Čak 18 tunela probili su ručno: za svaki metar jednom čovjeku trebao je otprilike mjesec dana rada.
Graditelji su se morali dosjetiti kako na tako kratkoj udaljenosti svladati veliku visinsku razliku. Jedan od najupečatljivijih primjera je tunel u obliku potkove koji unutar planine radi zaokret od 180 stupnjeva. Zahvaljujući tom rješenju vlak postupno dobiva ili gubi visinu. Zbog zahtjevnog terena izgradnja čitave pruge protegla se na gotovo 20 godina.
PRED VAMA ĆE SE IZMJENJIVATI DOLINA, RIJEKA, TRADICIONALNE FARME, SLAPOVI...
Prvi vlakovi krenuli su 1. kolovoza 1940. U početku su prugom prometovale parne lokomotive, dok je elektrifikacija završena 1944. godine. A jednom kad krenete na put od Flåma do Myrdala, pred vama će se izmjenjivati čarobni prizori: dolina Flåmsdalen, rijeka Flåmselvi, tradicionalne farme i strme planinske padine niz koje se obrušavaju brojni slapovi.
Najpoznatiji među njima je Kjosfossen. Visok je 93 metra, a posjetiteljima je dostupan isključivo vlakom. Flåmsbana se ondje zaustavlja na nekoliko minuta pa putnici mogu izaći na platformu smještenu tik uz vodopad. Kjosfossen ima i vrlo važnu ulogu u povijesti same željeznice. Ondje je, naime, izgrađena hidroelektrana koja proizvodi struju za Flåmsbanu.
POPULARNI VLAK KOJI TURISTI OBOŽAVAJU NE VOZI BRŽE OD 40 KILOMETARA NA SAT
Pruga se u Myrdalu spaja s Bergenskom željeznicom, glavnom vezom između Osla i Bergena. Flåmsbana prometuje tijekom čitave godine, a svako godišnje doba ima svoje čari. U proljeće otapanje snijega puni rijeke i slapove, ljeti dolinu prekrije intenzivno zelenilo, dok se zimi planine zabijele, a slapovi djelomično zamrznu. Vlak pritom ne prelazi brzinu od 40 km/h pa ćete vremena za uživanje u pogledu imati napretek.












