U slovenskoj klisuri skrivena je bolnica koju neprijatelj nikada nije otkrio: ranjenike su dovodili s povezom na očima

Praktički pred nosom neprijatelja, podno strme klisure, u Drugom svjetskom ratu potajno je djelovala Partizanska bolnica Franja: imala je rendgen, operacijske sale…

Foto: Shutterstock
Želim da mi Google češće preporučuje Putni Kofer

Teren je težak i nepristupačan, čak i iz današnje perspektive običnog izletnika. Strme stijene obrasle šumom s obje strane, a između uski prolaz kojim teče potok. Ugurati tu bilo kakvu građevinu čini se potpuno nemoguće. Ali ona tamo postoji i izgrađena je u tajnosti, upravo zbog surove prirode koja joj je služila kao štit i kamuflaža. Mjesto koje opisujemo je Partizanska bolnica Franja, nalazi se u Sloveniji i jedna je od bolje očuvanih improviziranih i šumskih bolnica iz Drugog svjetskog rata u ovom dijelu Europe.

PARTIZANSKA BOLNICA FRANJA BILA JE JEDNA OD NAJOPREMLJENIJIH U OVOM DIJELU EUROPE

Nepristupačan teren koji smo opisali na početku bio je najveća prednost bolnice koja se nalazi samo nekoliko kilometara od mjesta Cerkno, a leži na dnu klisure uz potok Čerinščica. Tijekom Drugog svjetskog rata ovdje je gotovo pred nosom neprijateljskih snaga funkcionirala tajna Partizanska bolnica Franja. Trenutno se obnavlja jer je teško stradala u poplavama 2023. godine, ali vrijedi upoznati njezinu priču i staviti je na popis za izlet čim bude otvorena. Najavljuje se da bi to moglo biti krajem ove ili početkom sljedeće godine.

NEPRIJATELJ JE TRAŽIO BOLNICU, ALI NIKAD JE NIJE PRONAŠAO

Franja je bila je jedna od najbolje opremljenih tajnih partizanskih bolnica na području Slovenije. U klisuri je do kraja rata podignuto 14 drvenih objekata, među kojima su bile barake za ranjenike i osoblje, operacijska sala, prostor s rendgenskim uređajem, objekt za invalide i mala električna centrala, navodi službena stranica.

Ranjenike su do bolnice najčešće nosili noću, a prije posljednje dionice puta stavljali su im povez preko očiju kako ni oni ne bi znali njezinu točnu lokaciju. Prilaz je vodio koritom potoka, preko mostova, barake su bile kamuflirane, a krovovi prekriveni granama. Iako su neprijateljske snage tragale za bolnicom, nikad je nisu otkrile.

Lokacija je odabrana kad je lokalni stanovnik Janez Peternelj pokazao liječniku Viktoru Volčjaku teško pristupačnu klisuru Pasice. Prva drvena baraka ubrzo je podignuta, a prvi ranjenici u nju su stigli 23. prosinca 1943. Početkom 1944. upravljanje je preuzela liječnica Franja Bojc, po kojoj bolnica i danas nosi ime.

USRED RATNOG VIHORA ODRŽAVALI SU PRIVID NORMALNOG ŽIVOTA

Kako je stizao sve veći broj ljudi, kompleks se širio. Građevni materijal donosio se konjima koliko je to teren dopuštao, a zatim na ljudskim leđima. Za sigurnost su brinuli naoružani stražari i izviđači, postojali su bunkeri i prirodne špilje u koje su se ranjenici mogli skloniti u slučaju napada. No usred ratne svakodnevice pokušavao se održati i privid normalnog života. U bolnici su organizirane priredbe, djelovali su muški i ženski zbor, a izdavao se čak i vlastiti list Bolniški list s pjesmama, pričama i zapisima pacijenata i osoblja.

BOLNICA JE LIJEČILA LJUDE RAZLIČITIH NACIONALNOSTI

Bolnica je djelovala od prosinca 1943. do svibnja 1945. i u svojem središnjem odjelu zbrinula je 578 teško ranjenih ljudi različitih nacionalnosti. Liječeni su Slovenci i pripadnici drugih jugoslavenskih naroda, ali i Talijani, Francuzi, Poljaci, ljudi iz Sovjetskog Saveza, Amerikanci i Austrijanci.

Među pacijentima bio je i zarobljeni njemački vojnik koji je nakon oporavka ostao pomagati osoblju do kraja rata. Upravo je zbog te priče o liječenju ljudi različitih nacionalnosti Franja danas predstavljena prije svega kao spomenik humanosti i solidarnosti. Memorijalnu ulogu je dobila praktički odmah nakon rata, a od 2015. nosi i Znak europske baštine.

PRIRODA KOJA JU JE ČUVALA DANAS JOJ JE NAJVEĆA PRIJETNJA

Priroda koja je bolnicu tijekom rata skrivala pokazala je i njezinom najvećom prijetnjom. Katastrofalna poplava 2007. gotovo je uništila cijeli kompleks i velik dio izvorne muzejske građe, ali su zahvaljujući starim nacrtima i fotografijama barake i interijeri rekonstruirani. Franja je ponovno otvorena 2010. godine. U srpnju 2023. stiže novi udarac. Područje je pogodilo snažno nevrijeme, šteta je ogromna i bolnica je od tada zatvorena.

Dok traje obnova, njezinu je priču moguće upoznati u Cerkljanskom muzeju u Cerknom, gdje je postavljena interaktivna izložba Partizanska bolnica Franja – skriti dragulj Evrope, s originalnim predmetima, fotografijama, filmovima i sadržajima na više jezika, među njima i hrvatskom.

Pročitajte još