Najstariji neboder u Rijeci povezuju s Al Caponeom! Iza zgrade na Korzu krije se priča o gangsterima i američkom bogatstvu

Šetnja Rijekom uvijek otkrije neku novu zanimljivost. Raskošne palače i povijesne zgrade isprepliću se s brutalističkim i industrijskim građevinama i svaki kutak kao da otkriva dio duge i zanimljive povijesti grada koji teče. U samom centru, na zapadnom kraju Korza, krije se jedna koja se na prvi pogled nekako ne uklapa u okolinu. Viša je, bez ukrasa, naizgled jednostavna i suzdržana. To je slavni Riječki neboder, prvi u tom gradu, koji se u vrijeme izgradnje nazivao i palača Arbori. Iza njegova nastanka krije se priča, s vremenom nadograđena nizom legendi i nagađanja, koja se smatra jednom od intrigantnijih riječkih urbanih legendi.

Riječki neboder građen je od 1939. do 1942. i dovršen je u jeku Drugog svjetskog rata. Gradnju je naručio Marco de Arbori, čije se prezime u izvorima pojavljuje i kao de Albori. Obitelj se obogatila u Americi za vrijeme prohibicije, a zatim je dio tog bogatstva uložen u riječku nekretninu. I sad ide dio koji je dio predaje, ali koji desetljećima intrigira Riječane. Marcov otac bio je knjigovođa zloglasnog gangstera Al Caponea! Iako veza nikad nije dokazana, pojavila su se nagađanja da je upravo novac povezan s čikaškim gangsterom završio u gradnji nebodera.

Legendu prenosi i Turistička zajednica grada Rijeke, koja otkriva još nekoliko detalja. „Neboder je bio investicija Enrica de Arborija, domaćeg povratnika iz SAD-a, koji se tamo obogatio u doba prohibicije. Gradom će se zato pronijeti glasina kako je u gradnju nebodera uložen novac što ga je otac de Arborija zaradio kao Al Caponeov knjigovođa. Graditelj je računao da će mu investicija u stambeno-poslovni toranj donijeti dobru zaradu.

Posao je povjeren tršćanskom arhitektu Umbertu Nordiu, istom onom koji je izgradio tršćansko sveučilište. Nordio je načinio modernističko zdanje, slijedeći obrise tadašnje državne umjetnosti. Prvih šest katova bilo je namijenjeno tvrtkama i ustanovama, a gornjih osam stanarima duboka džepa. De Arbori nikad nije vratio uloženo jer mu je u ratnom vrtlogu valjalo spašavati glavu. Ipak, Rijeci je ostavio njezin prvi neboder“, navodi turistička stranica Rijeke. Tako je veza između riječkog tornja i američkog kriminalnog podzemlja ostala intrigantna priča koja nikad nije dobila čvrstu potvrdu, ali je dovoljno zanimljiva da se i danas o njoj priča. Točna adresa je Trpimirova 2, 51000 Rijeka, uz Jadranski trg i zapadni završetak Korza, a neboder je i danas poslovno-stambena zgrada.

Iako se palača Arbori na početku Korza često navodi kao prvi riječki neboder, u gradu je u isto vrijeme počela i gradnja Malog nebodera u Ciottinoj 2, odnosno nebodera Grattacijelo, koji je nešto ranije dovršen. U to su vrijeme Zagreb i Rijeka bili jedini gradovi u Hrvatskoj koji su imali tako visoke zgrade. Na stranici Riječka baština opisani su i tehnički detalji. „Pri izgradnji, Riječki je neboder bio voluminozna moderna višekatnica oštrih linija. Dominirao je, kao i danas, okolnim historicističkim zgradama ne samo visinom, već i pročišćenim stilom bez dekoracija.

Volumen razbijaju jedino balkoni, tj. lođe, koji pridonose igri svjetla i sjene na pročelju. Utjecaj Milana vidi se u oblikovanju prizemlja. Ostakljena zona s nadstrešnicom bila je novina u Rijeci, ali već isprobana formula na milanskim ulicama. Sam oblik građevine, šesterokatnice iz koje izvire „toranj“ od dvanaest katova, ugleda se na talijanske srednjovjekovne utvrde (casa a torre). (…) Zanimljiva je sama lokacija na kojoj je sagrađen neboder jer je to lokacija nekropole, tj. groblja za vrijeme antičkoga rimskog naselja. (…)

Riječki se neboder svojom visinom i specifičnim arhitektonskim oblikovanjem nametnuo kao jedan je od simbola grada Rijeke. Da bi postigli željenu visinu od 53 metra, naručitelj i arhitekt slali su zahtjeve i objašnjenja gradskim vlastima kako bi se promijenio pravilnik o gradnji. Neboder je obložen keramičkim pločicama boje mesa, koje su mijenjane od 1987. do 1989. godine“.