Ovaj europski grad ispod svojih ulica krije još jedan grad! Podzemni labirint dug je čak 27 kilometara i nekoć je spašavao živote

Veličanstveni Prag s Karlovim mostom i Praškim dvorcem, bajkoviti Český Krumlov, svjetski poznate toplice Karlovy Vary, povijesna Kutná Hora… Češka je prepuna prekrasnih gradova i znamenitosti koje svakako vrijedi posjetiti. No osim ovih poznatih turističkih odredišta, krije i mjesta za koja mnogi putnici nikad nisu čuli. Jedno od njih je Znojmo, slikoviti gradić u Južnoj Moravskoj, smješten nedaleko od austrijske granice, koji osim povijesnih građevina i nepreglednih zelenih vinograda ima i pravo blago skriveno duboko ispod gradskih ulica i trgova! Riječ je o golemoj mreži podzemnih hodnika: duga je čak 27 kilometara i zauzima između 35 i 40 hektara. Znojemské podzemí, kako ga nazivaju Česi, jedan je od najopsežnijih povijesnih podzemnih sustava u srednjoj Europi.

Njegovi hodnici mjestimice se protežu na čak četiri razine pa čitava mreža podsjeća na golemi labirint u kojem bi se čovjek vrlo lako mogao izgubiti. Izgradnja mreže započela je na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće, a u njoj su sudjelovali iskusni rudari iz češkog grada Jihlave. Procjenjuje se da je tijekom radova izvađeno između 50.000 i 55.000 kubičnih metara čvrste stijene. Gdje je završila tolika količina materijala, nije sasvim poznato, no pretpostavlja se da je dio iskorišten za gradske obrambene zidine.

Podzemlje nije nastalo odjednom niti je od početka bilo zamišljeno kao veliko sklonište. Stanovnici Znojma isprva su ispod svojih kuća gradili podrume u kojima su čuvali namirnice, vino i drugu robu. Grad se nalazio na važnom trgovačkom putu prema Beču pa su takvi prostori trgovcima bili iznimno korisni. S vremenom su se pojedini podrumi počeli povezivati hodnicima i prolazima, a sve složenija mreža dobila je i sasvim novu svrhu.

U slučaju opasnosti stanovnici su se mogli povući pod zemlju i ondje čekati da neprijateljska vojska napusti grad. U podzemlju su postojali ventilacijski otvori koji su omogućavali dotok svježeg zraka, odvodi za dim te bunari s pitkom vodom. Posebno zanimljiv bio je tzv. isusovački vodovod, sustav koji je prikupljao i usmjeravao podzemnu vodu te opskrbljivao gradske bunare i fontane. Izvorni nacrti za ovu mrežu nisu sačuvani ni u gradskim arhivima ni kronikama. I to ne bez razloga.

Naime, detaljan raspored prolaza vjerojatno je znao samo mali broj najviših gradskih dužnosnika. Da su neprijatelji otkrili kako se kretati podzemljem, čitav obrambeni sustav izgubio bi smisao. Uz podzemlje Znojma veže se i legenda iz 1645., kad su ga napali Šveđani. Stanovnici su se povukli u podzemne hodnike sa zalihama hrane. Grad je izgledao napušteno, no iz dimnjaka je sukljao dim. Kad bi vojnici ušli u kuće, nisu pronalazili nikoga, čak ni vatru koja bi objasnila odakle uopće dim dolazi.

Predaja također kaže da su vojnici noću tajanstveno nestajali, a njihova tijela ujutro bi bila pronađena na pustim ulicama. Zbog takvih priča Znojmo je dobilo reputaciju grada duhova. Za razliku od legende o švedskoj opsadi, korištenje podzemlja tijekom oba svjetska rata povijesno je potvrđeno. Hodnici su tad služili kao skloništa za civilno stanovništvo.

Nekadašnje sklonište danas je jedna od najzanimljivijih turističkih atrakcija češkog Znojma. Dostupno je nekoliko vođenih obilazaka, a najpopularnija je klasična ruta duga približno jedan kilometar. Obilazak traje oko sat vremena i vodi kroz stare hodnike u kojima se povijest oživljava atraktivnim svjetlosnim i zvučnim efektima. Posjetitelji mogu vidjeti alkemijsku radionicu, prikaze srednjovjekovnih tamnica, kosture i brojne druge prizore nadahnute lokalnim legendama.

Tu su i tri adrenalinske rute: na njima se provlačite kroz uske prolaze, hodate pognuti, gazite kroz vodu i penjete se po mokrim ljestvama. Sve se odvija u mraku, samo uz svjetlost čeonih svjetiljki. U turističku ponudu uključeno je i sklonište civilne zaštite izgrađeno u drugoj polovici 20. stoljeća za zaštitu od radijacijske opasnosti. Ispod stare gradske jezgre otkriveno je sasvim slučajno. Posebna ruta duga gotovo 700 metara traje oko dva sata, a posjetitelji mogu razgledati plinske maske, zaštitna odijela, uređaje za mjerenje radijacije i drugu opremu iz razdoblja Hladnog rata.