Grof je svojoj kćeri dao napraviti balkon kako bi mogla promatrati udvarače! I danas krasi poznatu palaču u Varaždinu

Ako postoji grad u Hrvatskoj koji se može pohvaliti tako zavidnom kulturnom i povijesnom baštinom, onda je to Varaždin. Barokne palače, elegantna pročelja, slikoviti trgovi, brojne crkve, ali i groblje koje mnogi smatraju jednim od najljepših u Europi svjedoče o slavnoj prošlosti nekadašnje hrvatske prijestolnice. Povijesna jezgra Varaždina najbolje se upoznaje pješice, bez žurbe, uz povremeno zastajanje pred građevinama koje su stoljećima bile domovi uglednih plemićkih obitelji. A jedna od najljepših nalazi se na Trgu Miljenka Stančića, omiljenom okupljalištu Varaždinaca. Riječ je o palači Prašinski-Sermage, čije raskošno pročelje ne prestaje privlačiti pažnju posjetitelja, no posebno zanimljiva priča skriva se iza jednog naizgled običnog arhitektonskog detalja: balkona!

Smješten iznad reprezentativnog kamenog portala, izrađen je od lijevanog željeza, a za njegov neobično zaobljen oblik ”krive” su raskošne haljine nekadašnjih plemkinja. Kako objašnjava Turistička zajednica grada Varaždina, iza svega stoji nadasve zanimljiva priča o jednom grofu, njegovoj voljenoj kćeri, ali i njezinim potencijalnim udvaračima.

Naime, dame su u to vrijeme nosile krinoline, široke haljine koje su, iako simbol elegancije i društvenog statusa, bile i poprilično nepraktične za svakodnevno kretanje. Prema maloprije spomenutoj priči, grof Sermage želio je da njegova kći može izaći na balkon i promatrati potencijalne mladoženje, a da pritom ne izgužva svoju haljinu. Rješenje je bio zaobljen balkon koji je omogućavao više prostora za njezinu raskošnu krinolinu.

Je li zbilja sve bilo baš tako, teško je sa sigurnošću reći, ali anegdota je toliko slikovita da se savršeno uklapa u ozračje nekadašnjeg plemićkog Varaždina. A balkon je i danas ondje, kao jedan od najljepših detalja na palači koja iza svojih zidova čuva više od tri stoljeća povijesti.

Palača Prašinski-Sermage ubraja se među najstarije reprezentativne građevine u Varaždinu, a povezana je s obitelji Prašinski, odnosno Prassinzky. Barun Franjo Prašinski, koji je obnašao dužnost vrhovnog carinara Hrvatske, velebno zdanje stekao je krajem 17. stoljeća. Zahvaljujući obiteljskim i ženidbenim vezama, ono sredinom 18. stoljeća prelazi u ruke Sermageovih, plemićke obitelji francuskog podrijetla.

Za današnji izgled palače najzaslužnije je preuređenje iz 1759. godine, kad joj je pročelje dobilo bogata rokoko obilježja. Razigrana dekoracija, prepoznatljive tamne vodoravne trake, kameni portal i elegantni balkon čine je jednom od najupečatljivijih građevina u povijesnoj jezgri Varaždina, s tim da se portal s balkonom smatra najranijim primjerom takvog baroknog arhitektonskog rješenja u Hrvatskoj.

Palača je tijekom stoljeća mijenjala vlasnike. Nakon obitelji Sermage pripala je Regini Drašković, a kasnije i obitelji Paszthory, no unatoč brojnim pregradnjama, uspjela je sačuvati velik dio svog izvornog izgleda. Gledana s trga, oduševit će vas živopisnim pročeljem, dok se s druge strane skriva dvorište s impresivnim trijemovima i arkadnim hodnicima. U toplijim mjesecima ondje se održavaju koncerti, kazališne i plesne predstave te različita kulturna i gastronomska događanja.

Jedna od najfotografiranijih građevina u Varaždinu prije gotovo osam desetljeća postala je hram umjetnosti. Naime, 15. lipnja 1947. u palači je otvorena Galerija starih i novih majstora Gradskog muzeja Varaždin, danas poznata kao Galerija umjetnina. Nekoć je bila dom plemićkih obitelji, a njezinim prostorijama danas dominiraju slike i skulpture, vrijedna djela hrvatskih i europskih umjetnika koja se mogu razgledati.