Otkrijte tajne mističnog podzemlja i posjetite jedini pećinski park u Europi. Nalazi se u Lici i oduševljava svakog tko ga posjeti!
Bili ste na moru, nauživali se kupanja. Ispenjali ste nedavno neki vrh, a i prošetali nekim od obližnjih gradova, popili kavicu i posjetili muzej? Ipak, nešto vam ne da mira i spremni ste za novi izlet. U tom je slučaju vrijeme za odlazak u podzemlje, u pećinski park Grabovača, jedini pećinski park u Europi. Smješten u blizini grada Perušića, na području koje je 2019. godine proglašeno i zaštićenim krajobrazom, predstavlja idealnu opciju za izlet, kako za samce i odrasle, tako i za obitelji s djecom. Naime, u parku se na površini od samo 1,5 kilometara četvornih može pronaći čak osam špilja i jedna jama, od kojih je njih pet zaštićeno u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode – to su redom špilja Samograd, Medina i Amidžina špilja, Budina ledenica te Petrićeva špilja.
ŠPILJSKI UKRASI RASTU BRZINOM OD DVA MILIMETRA GODIŠNJE
Posjet najvećoj zvijezdi parka, spomenutom Samogradu, jedinoj špilji u pećinskom parku koja je uređena za turističke posjete, definitivno se isplati. Riječ je, kako stoji i na službenim stranicama parka, o najvećoj i najprivlačnijoj špilji na Grabovači te jednoj od najstarijih turističkih špilja u Hrvatskoj. Sam ulaz u špilju nalazi se na visini od 670 metara, na istočnoj padini istoimenog brda. Ima ukupno četiri dvorane – Frasova dvorana, Perušića dvorana, Karlovića dvorana i Kukuljevića dvorana.
Ova potonja ime je dobila u spomen na povjesničara Ivana Kukuljevića Sakcinskog zahvaljujući kojem su u njoj pokrenuta antropološka istraživanja. Upravo je ta dvorana najveličanstvenija i zahvaljujući prelijepim špiljskim ukrasima podsjeća na katedralu, što joj je i nadimak. Naime, ta se komora nalazi na kraju špilje koja, u kontekstu ukrasa, postaje sve bogatija kako ulazite dublje u nju.
Špiljski ukrasi u Samogradu, tvrde speleolozi, rastu brzinom od jedan od dva milimetra godišnje te su stari najmanje 100 tisuća godina. Osim standardnih, ali prelijepih stalaktita i stalagmita, posebnost Samograda su i dva sigasta, špiljska mosta koji su nastali u doba kada je voda ispunjavala cijelu špilju te lomila i dubila njezinu utrobu. Te su formacije inače rijetkost, a ovdje na vrlo kratkom potezu postoje čak dva.
POSJET ŠPILJI MOGUĆ SAMO UZ PRATNJU VODIČA
Samograd je popularan odavno, ne samo u moderno vrijeme. Tome svjedoče i potpisi austrijskih časnika iz 1835. godine koje se može pronaći na jednoj od siga. Sama špilja je inače prvi put bila osvijetljena davne 1890. godine, dok su u njoj staza te ručno klesane stepenice, njih ukupno 474, uređene 1903. godine prilikom najavljene posjete bana Khuena Héderváryja Lici. Iako su bile izgrađene povodom njegova dolaska, on na kraju nikada nije stao na njih.
Danas je špilju Samograd, u kojoj prosječna temperatura iznosi 8 stupnjeva Celzijevih, moguće posjetiti samo u pratnji vodiča, što je uključeno u cijenu ulaznice. Sama tura za posjetitelje u Samogradu dugačka je 240 metara i traje oko sat vremena, a ulaznice za odrasle koštaju 10 eura. Za djecu do pet godina ulaz je besplatan, a za onu od pet do 18 godina iznosi šest eura. Individualni posjeti špilji održavaju se prema rasporedu koji se može pronaći na internet stranicama parka, dok je za grupne posjete potrebna najava.
U PEĆINSKOM PARKU ZA SVAKOGA PONEŠTO
No, pećinski park Grabovača, ukupne površine 56 kilometara četvornih, nije samo Samograd. Na području parka uređene su i brojne poučne staze, primjerice 3,5 kilometara dugačka staza “Čovjek i krš”, zatim staza “Tragovima Mirka Maleza” u duljini od dva kilometra te “Flora” (1300 metara), “Fauna” (700 metara) i Šumske staze (123 metra), a ‘obavezan’ je, zbog prelijepog pogleda, i posjet vidikovcu Ploče.
Radi dječjeg igrališta, malog biljnog vrata namijenjenog edukaciji te hobitske kućice, bit će zadovoljni i oni najmlađi. Posjetitelji koji su željni nešto ozbiljnijih aktivnosti, također će doći na svoje. Područje parka pogodno je za niz rekreativnih aktivnosti – planinarenje, treking, vožnju čamcima ili biciklima. Primjerice, na području općine Perušić označeno je čak 240 kilometara biciklističkih staza, i to po raznim vrstama terena.
ZAŠTIĆENE VRSTE I BOGATA KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA
Okolica je isto tako bogata biljnim i životinjskim vrstama, od kojih su mnoge ugrožene i zaštićene, a dom je dvjema velikim hrvatskim zvijerima – vuku i medvjedu. Na području Grabovače nalaze se i četiri izvora pitke vode, a njezinim rubnim djelom protječe i najduža hrvatska ponornica te druga najduža ponornica u Europi, rijeka Lika. Područje se može pohvaliti i bogatom kulturno-povijesnom baštinom, među kojom se ističu Stari grad Perušić iz 11. stoljeća, poznat i pod imenima Turska kula ili Gradina, te gotička crkva Sv. Križa nastala u 13. stoljeću.
