Brdo puno zagonetki: nedaleko od Šibenika otkriveni su ostaci starog bedema, čini se da potječe iz 13. stoljeća

Foto: Tvrđava kulture
Želim da mi Google češće preporučuje Putni Kofer

Intenzivna arheološka istraživanja koja već desetak dana provodi šibenska ustanova Tvrđava kulture na lokalitetu sv. Ivan del Tyro dala su uistinu bogate nalaze, priopćili su iz te ustanove. Riječ je o lokalitetu na gotovo 450 metara visokoj isturenoj stijeni, u brdskom lancu između šibenskih naselja Grebaštice i Vrsnog. Do sada su pronađeni ostaci masivnog bedema, crkvenog namještaja te desetak grobova.

PRETPOSTAVLJA SE DA JE NA BRDU POSTOJALA KASNOANTIČKA UTVRDA

– Krenuli smo s istraživanjem točno 40 godina nakon što su ovu poziciju prvi put posjetili stručnjaci iz Muzeja grada Šibenika. Donedavno jedini znanstveni tekst napisao je baš sadašnji ravnatelj Željko Krnčević, u kojem je, zbog površinskih nalaza i sjajne strateške pozicije na kojoj se lokalitet nalazi, opravdano pretpostavio postojanje kasnoantičke utvrde – navodi Andrija Nakić iz Tvrđave kulture, voditelj trenutnih istraživanja. Već duže je poznato da brijeg na kojem se istražuje nosi ime po srednjovjekovnoj crkvici sv. Ivana del Tyro. O njoj je skrbila stara šibenska obitelj Dragojević, a navodno je srušena zbog dotrajalosti oko 1570. godine.

NEOBIČNO IME: ZAŠTO SE LOKALITET ZOVE DEL TYRO?

– Zainteresirali smo se za lokalitet jer je ipak riječ o utvrdi. Potom smo otkrili nove arhivske podatke koji su također govorili o nekakvom utvrđenju. Konačno, razriješili smo i taj zagonetan toponim del Tyro, koji se odnosi na nekadašnji istoimeni samostan na hodočasničkom putu između Akre i Jeruzalema. Očito je netko iz Šibenika, vjerojatno član obitelji Dragojević, bio na hodočašću i prenio naziv tog samostana na našu obalu – govori povjesničar Josip Pavić iz Tvrđave kulture.

Dodatni impuls Tvrđavi kulture za početak istraživanja došao je donacijom tvrtke wpd Adria, svjetskog lidera u korištenju obnovljivih izvora energije, čija se vjetroelektrana Orlice nalazi u neposrednoj blizini lokaliteta. Rezultati su za sada poprilično opsežni.

OSTACI ŽBUKE DATIRAJU IZ 13. STOLJEĆA, PRONAĐENO JE I DESETAK GROBOVA

“Na stijenama smo pronašli ostatke žbuke koje smo još početkom godine poslali na dataciju u Institut Ruđer Bošković. Inicijalni su rezultati pokazali da potječe iz 13. stoljeća. Krenuli smo istraživati nasip u blizini tih stijena i odmah naišli na ostatak snažnog bedema s trokutastom istakom prema sjeveru. Također smo otkrili desetak grobova koji su u nasip umetnuti nekoliko stoljeća kasnije, kad je bedem već bio porušen,” objašnjava Nakić, koji dodaje da povijesna, arheološka i antropološka interpretacija pronađenih nalaza tek predstoji.

Ovogodišnji radovi trajat će još nekoliko dana, no oni su tek uvod u dugotrajno i sustavno istraživanje lokaliteta, budući da su pomnim pregledom otkrivene linije zidova na zapadnoj, kao i na istočnoj padini. “Tek smo počeli, a već imamo mnogo novih informacija. Lokalitet je prepun zagonetki, od samog svog imena nadalje. Segment po segment, nadam se da ćemo doći do kraja,” zaključuje Pavić.

Pročitajte još