Dobre vijesti za građane Srbije, BiH i Crne Gore: Europska Unija razmatra novi prijedlog koji bi trebao olakšati kretanje nerezidentima unutar njenih granica
Putovanje Europom bez stajanja na granicama, bez čekanja u kolonama, bez izlazaka iz autobusa i provjera dokumenata – sve su to stvari koje je Hrvatska ostvarila 1. siječnja kada je službeno postala dio Schengena. S prvim danom nove godine, istovremeno s prelaskom na novu, europsku valutu, Hrvatska je postala dio obitelji koja s njom uključuje 27 zemalja, u kojoj živi 400 milijuna ljudi, a koji dijele samo jednu vanjsku granicu. Međutim, za građane susjednih zemalja, Srbije, BiH i Crne Gore, ulazak u Hrvatsku i druge zemlje Europske Unije je i dalje otežan zbog strožih provjera na granicama, što im otežava putovanje, ali i preseljenje. No, postoji nada da će se i to uskoro promijeniti…
EUROPSKI PARLAMENT ŽELI SMANJITI BROJ GODINA POTREBNIH DA SE POSTANE DUGOROČNI REZIDENT EU-A
Trenutačno, državljani zemalja izvan EU-a imaju pravo na dobivanje statusa dugotrajnog boravka nakon što su legalno živjeli u nekoj od zemalja Europske unije pet ili više godina. Kako bi ostvarili ovaj status, ne smiju napuštati zemlju u kojoj borave duže od 6 mjeseci ili ukupno 10 mjeseci u tih pet godina. Također, trebaju dokazati da imaju zdravstveno osiguranje, stabilan financijski prihod te, u nekim slučajevima, kompetentne jezične vještine i kulturno znanje.
Međutim, Europski parlament je predložio značajne promjene u ovom sustavu. Predlažu smanjenje potrebnog vremenskog razdoblja za stjecanje statusa dugotrajnog boravka s pet na tri godine. Nadalje, omogućili bi ljudima da kombiniraju razdoblja života u različitim državama EU-a kako bi ispunili uvjete za stjecanje tog statusa. Kada jednom ostvare status dugotrajnog boravka, smatraju da bi se tim stanovnicima trebalo dopustiti slobodno preseljenje u bilo koju drugu državu članicu bez ograničenja rada ili daljnjih provjera. Uz to, predložili su da bi djeca ovih pojedinaca također dobila isti status, piše Time Out.
Unatoč ovom prijedlogu, Europski parlament ne može samostalno provesti promjene u zakonu, već je potrebna suglasnost svih europskih vlada. Uz to, postupak usvajanja novih zakona može potrajati neko vrijeme, stoga se nadamo da će novi zakoni biti finalizirani do veljače 2024. godine, prije sljedećih izbora za Europski parlament. Ako se prijedlog usvoji, to bi moglo biti od velike koristi za državljane nama susjednih zemalja koji žele ostati i raditi u EU.
