Jutros je u ovom hrvatskom gradu izmjerena temperatura mora od čak 22 stupnja! Posjetite ga ovih dana i uživajte u njegovom mirnijem, jesenjem ruhu

Iako je kalendarski sredina jeseni, a studeni nam kuca na vrata, Dubrovnik se i dalje može pohvaliti ljetnim temperaturama mora. Jutros je, naime, temperatura mora u ovom biseru Jadrana iznosila čak 22 stupnja! Idealna je to prilika za sve one koji žele iskoristiti zadnje tople dane i posjetiti Dubrovnik u mirnijem, jesenjem ruhu, bez uobičajenih gužvi. Uživajte u šetnji povijesnim ulicama, istražite bogatu kulturnu baštinu grada i, za one najhrabrije, možda čak zaplivate s jedinstvenim pogledom na jedan od najljepših gradova na Mediteranu. Evo što sve posjetiti i doživjeti te kako organizirati izlet u Dubrovnik!

Bez premca, u oštroj konkurenciji, najimpresivniji je dio grada njegova stara jezgra, smještena unutar povijesnih zidina. Krenite glavnom ulicom stare jezgre, Stradunom, koji dugačak 298 metara i duž njega se nižu impresivne turističke atrakcije. U Stari grad možete ući kroz najpoznatija vrata, ona na Pilama, ali tu su i ostala poznata gradska vrata poput onih na Pločama, Vrata od Buže, Vrata od Ribarnice i Vrata od Ponte.

Na Stradunu se nalaze Velika i Mala Onofrijeva česma, gradski zvonik sa satom visok 30 metara, a uz Stradun, na trgu od Luže, naći ćete crkvu sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika ispred kojeg se nalazi poznati Orlandov stup. U istoj šetnji ne propustite razgledati slavni Knežev dvor i renesansnu palaču Sponza. Svaki korak koji napravite Stradunom otkrit će vam novu atrakciju i oduševiti vas novim detaljem iz povijesti ovog grada!

Ne smijete propustiti šetnju Dubrovačkim zidinama, koje su jedan od najočuvanijih fortifikacijskih sustava u Europi i najpoznatija znamenitost Dubrovnika. Gradnja prvih utvrda započela je već u 8. stoljeću, ali je najintenzivnija izgradnja bila od sredine 15. do kraja 16. stoljeća. Srećom, veliki potres 1667. nije ih mnogo oštetio. Duge su gotovo dva kilometra, na nekim dijelovima visoke 22 metara, a sastoje se od pet tvrđava i 16 kula i bastiona. Tri su ulaza na gradske zidine: na Stradunu kod vrata od Pila, kod Tvrđave sv. Ivana i kod Tvrđave sv. Luke.

Dvije poznate dubrovačke tvrđave, Lovrijenac na Pilama i Revelin na Pločama, odvojene su od zidina, ali spadale u obrambeni sustav grada. Revelin je poznat kao pozornica brojnih kulturnih događanja tijekom Dubrovačkog ljetnog festival. Tvrđava Lovrijenac je pak smještena na litici visokoj 37 metara, a sagrađena je kako bi se zaštitio prilaz gradu s mora, sa zapadne strane. Na ulazu stoji natpis na latinskom: Non bene pro toto libertas venditur auto. To znači “sloboda se ne prodaje ni za svo blago ovog svijeta” i pokazuje koliko je upravo ta sloboda, lijepa, draga i slatka, Dubrovčanima oduvijek bila važna!

Ne propustite se popeti na brdo Srđ, koje oduvijek čuva leđa Dubrovniku. Sa Srđa su snimljene najpoznatije fotografije Dubrovnika jer je pogled na staru jezgru i zidine naprosto spektakularan. Popeti se možete pješke, žičarom, autom ili taksijem koji vrhu mogu prići uskom asfaltiranom cestom.

Ako ste obožavatelj serije Igra prijestolja sigurno već znate da je Dubrovnik u njoj fantastično “odglumio” glavni grad sedam kraljevstava, King’s Landing (Kraljev grudobran). Ako ne želite sami tražiti najvažnije lokacije iz serije, uzmite jednu od brojnih vođenih tura. Vodiči će vam na svim ključnim mjestima pokazati fotografije scena koje su na tom mjestu snimane – od sad već slavnih Cerseinih stepenica, obale s koje Sansa bježi iz grada, zidina kojima svi pripadnici Lannistera tijekom sedam sezona hodaju… No, nije samo ta serija ovdje snimana. Dubrovnik je poslužio i kao kulisa za nove filmove iz serijala Ratovi zvijezda, novog Robin Hooda…

Iako u samom gradu imate danima što raditi i razgledavati, ipak izdvojite jedan dan na izlet na Lokrum, otočić do kojeg vozi brodica iz samog grada. Vožnja traje samo 10 minuta, a čim stupite na taj nevjerojatan otok bit će vam jasno zašto je to već stoljećima omiljeno izletište Dubrovčana. Lokrum je 1963. proglašen prirodnim rezervatom, a 1976. specijalnim rezervatom šumske vegetacije.