Uskoro se otvara zagrebačka katedrala! Gotovo šest godina nakon potresa vraća se život u jedan od najvažnijih simbola grada

Zagrebačka katedrala, simbol glavnog grada i jedno od najznačajnijih sakralnih i kulturno-povijesnih zdanja u Hrvatskoj, uskoro bi ponovno mogla primiti vjernike i posjetitelje. Potvrdio je to zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, koji je za HRT izjavio kako se završetak obnove bliži kraju. „To posebno iščekujemo, bit će na vrijeme najavljeno, a vjerujem da je taj trenutak vrlo blizu“, poručio je Kutleša, te je dodao kako se nada da će se u katedrali održati i tradicionalna polnoćka, prvi put nakon razornih potresa.

Zagrebačka katedrala, ponosni čuvar stoljetne povijesti i jedan od najprepoznatljivijih simbola grada, teško je stradala u razornom potresu koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb. U samo nekoliko trenutaka nestao je vrh južnog tornja, a sjeverni je toranj, zbog opsežnih oštećenja, kasnije morao biti uklonjen radi sigurnosti. Snažni udari potresa ostavili su traga i u unutrašnjosti, gdje su narušeni svodovi i zidovi te oštećeni brojni kameni i ukrasni elementi koji već stoljećima svjedoče o majstorstvu i predanosti graditelja.

Uslijed razmjera štete započeo je dugotrajan, pažljivo planiran proces obnove, koji se smatra jednim od najzahtjevnijih konzervatorsko-restauratorskih zahvata u modernoj Hrvatskoj. Danas, gotovo šest godina nakon potresa, približava se trenutak kada će se katedrala ponovno otvoriti. Povratak vjernika i posjetitelja u ovo veličanstveno zdanje bit će snažan simbol ne samo duhovnog života nego i oporavka grada te čuvanja njegovog bogatog kulturnog identiteta.

Prvi veliki požar zagrebačku katedralu zahvatio je 1624., a uzrokovao ga je grom koji je zapalio njezin krov. U njemu je izgorio čuveni glavni oltar biskupa Osvalda iz 1489. Drugi veliki požar iz 1645. također joj je nanio veliku štetu, a potres magnitude 6,3 prema Richteru s epicentrom na području Medvednice iz 1880. uzrokovao je urušavanje svodova u svetištu i koru, oštećenje zvonika, a probijen je i pod te su zdrobljeni oltari.

Temeljita obnova katedrale provedena je u neogotičkom stilu po nacrtima graditelja Friedricha Schmidta i pod vodstvom Hermanna Bolléa. Unutrašnjost je, između ostalog, obogaćena vrijednim inventarom, baroknim oltarima od drveta i mramora te propovjedaonicom kipara Mihaela Cusse, a 1855. nabavljene su i velike orgulje koje je izradila tvrtka Walcker iz njemačkog Ludwigsburga.

Osim toga, hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup Juraj Haulik dao je oslikati prozore svetišta, koji su ujedno i najstariji vitraji u čitavoj Hrvatskoj. A kad izađete iz katedrale, s njezine desne strane primijetit ćete zaustavljeni sat. Vrijeme na njemu uvijek iznosi 7:03 i odnosi se na koban trenutak kad je potres te 1880. pogodio Zagreb.

Zagrebačka katedrala također je i posljednje počivalište važnih hrvatskih junaka i mučenika, kao što su Fran Krsto Frankopan, Franjo Kuharić, Alojzije Stepinac, Ivan Antun Zrinski i Petar Zrinski. Godine 1994. posjetio ju je papa Ivan Pavao II., a u lipnju 2011. i papa Benedikt XVI.