Hrvatska ima više od 1000 otoka, no znate li koliko ima jezera? Točan broj i danas izaziva rasprave među stručnjacima

Hrvatska je zemlja s više od 1000 otoka, ali znate li koliko ima jezera? Odgovor na to pitanje, zanimljivo, još uvijek nitko ne zna sa sigurnošću. Razlog leži u činjenici da se broj hrvatskih jezera razlikuje od izvora do izvora, ovisno o tome što se uopće smatra jezerom. Naime, sama definicija jezera u Hrvatskoj do kraja nije razjašnjena…

Prema službenim podacima objavljenima na stranicama Vlade Republike Hrvatske i u Narodnim novinama, u prirodna jezera svrstavaju se sva vodena tijela zapremnine veće od 100.000 m³. Prema toj evidenciji, među prirodna jezera ubrajaju se: Baćinska jezera, Crveno jezero, jezero Birina, jezero Desne, jezera Krke, jezero Kuti, jezero Sakadaš, jezero Savica, jezero Vrana kod Biograda, jezero Vrana na Cresu, Kopačevsko jezero, Modro jezero i Plitvička jezera.

Zanimljivo je da se Baćinska jezera, kojih ima sedam, te Plitvička jezera, kojih je šesnaest, u ovoj evidenciji broje kao jedno jezero.

S druge strane, prema drugim stručnim i popularno-znanstvenim izvorima, u Hrvatskoj se nalazi oko 19 prirodnih jezera te između 48 i 59 umjetnih (odnosno akumulacijskih) jezera. Ove se brojke razlikuju ovisno o kriterijima koji se koriste, primjerice, uključuju li se u popis manja, povremena i močvarna jezera, kao i ona nastala ljudskom djelatnošću.

Upravo zato danas ne postoji jedinstvena službena brojka o tome koliko Hrvatska ima jezera. Dok jedni broje samo najveća prirodna vodna tijela, drugi u obzir uzimaju i manja, sezonska i umjetna jezera. No jedno je sigurno, iako ih brojčano ima znatno manje nego otoka, hrvatska jezera među najljepšima su u Europi. Od blistavo plavih Baćinskih do dramatičnog Crvenog jezera, od idiličnih Plitvičkih do mirnog Vranskog na Cresu, svako od njih priča svoju priču i otkriva jedan posve drugačiji krajolik Hrvatske.

Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj nalazi se u sklopu Parka prirode Vransko jezero. Sam Park prirode Vransko jezero proglašen je 1999. godine, a broji 57 kilometara četvornih. Na njegovom sjeverozapadnom dijelu nalazi se Ornitološki rezervat koji je osnovan još ranije, 1983. godine. Upravo taj rezervat predstavlja „srce parka“, njegov najvažniji dio. Cilj mu je, među ostalim, zaštita močvarnog staništa koje je trajni ili privremeni dom brojnim ptičjim vrstama.

U Parku prirode Vransko jezero obitava čak 260 različitih vrsta ptica, među njima i najbrža ptica na svijetu. Radi se o sivom sokolu koji, s duljinom od oko 60 centimetara te duplo dužim rasponom krila, može razviti brzinu od nevjerojatnih 389 kilometara na sat. Od spomenutih 260 ptičjih vrsta, njih 87 tamo provodi zimske mjesece. Mnogi od njegovih ptičjih stanovnika, kao uostalom i nekih ptica selica koje Vransko jezero koriste kao prijeko potrebno odmorište, nalaze se na popisu ugroženih vrsta.

Najveće umjetno jezero u Hrvatskoj zove se Dubravsko jezero i nalazi se na sjeveru Hrvatske, na rijeci Dravi, u neposrednoj blizini grada Preloga. Sa svojih 17,1 kilometara četvornih ne samo da je najveće umjetno jezero u Hrvatskoj, nego je i drugo najveće jezero u Hrvatskoj općenito, nakon Vranskog jezera.

Gradnja jezera završena je krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, no to je jezero samo jedno od njih nekoliko izgrađen na rijeci Dravi. Preostala tri su Ptujsko, Ormoško i Varaždinsko jezero. Na Dubravskom jezeru je 1989. godine izgrađena Hidroelektrana Dubrava, a jezeru ‘gravitira’ niz mjesta i naselja, među kojima se ipak posebno ističe grad Prelog. Ipak, jezero je ime dobilo po obližnjem selu Donja Dubrava.