Jednom od najljepših jezera u Hrvatskoj strogo je zabranjeno prići: u njemu se odvija stalna bitka između slatke i slane vode, a za ljude ono doslovno znači život

Kad netko spomene ‘Vransko jezero’, postoje dvije opcije. Većina ljudi odmah ‘krene’ u smjeru poznatog i predivnog parka prirode koji nosi to ime i ornitološkog rezervata u sklopu njega, a koji se nalazi u okolici Pakoštana. No, dio bi mogao ipak ‘krenuti’ put onog drugog, a to je Vransko jezero na otoku Cresu. To manje razvikano slatkovodno jezero na najvećem te drugom najduljem otoku u Hrvatskoj, jedno je od posebnijih u našoj zemlji, a razloga je mnogo. U nastavku teksta navodimo neke od najvažnijih, no za početak nekoliko servisnih informacija.

NASTALO JE PRIJE 12 TISUĆA GODINA

Smješteno usred otoka Cresa, ovo jezero ime je dobilo po tamošnjem selu Vrana, jednom od mjesta koja ga okružuju. No, kako piše na internet stranici Visit Cres, odnosno stranici tamošnje turističke zajednice, za stanovnike otoka ono je oduvijek bilo samo ‘jezero’. Ime ‘Vransko’ nadjenuo mu je Alberto Fortis, talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik, kada je pisao o svom putovanju u tom području. Ime se naknadno nekako uhvatilo.

• 

Površina jezera je između pet i šest kilometara četvornih, a najveća dubina mu iznosi 74,5 metara. Dugačko je oko 5,5 kilometara, te maksimalno široko kilometar i pol. Struka kaže da je nastalo prije oko 12 tisuća godina.

VRANSKO JEZERO JE ZAPRAVO KRIPTODEPRESIJA

Možda jedna od najzanimljivijih karakteristika Vranskog jezera jest to da je ono u biti kriptodepresija. Dakle, prema definiciji ‘udubljenje ispunjeno vodom čija površina je iznad morske razine, a dno ispod morske razine’. U slučaju Vranskog jezera to znači da mu se, u prosjeku, njegova površina nalazi 13 metara iznad površine mora. S druge strane, njegova najveća dubina (koja iznosi 74,5 metara) nalazi se na 61,5 metara ispod površine mora. Voda u jezeru neprestano se obnavlja, a glavni izvori vode za jezero su padaline i slijevanje vode sa susjednih brda. Najviše vode gubi se isparavanjem.

• 

POVRŠINA VRANSKOG JEZERA NIKADA NIJE ISTA

Njegovo drugo prepoznatljivo obilježje je to da, iako izvori navode da mu je površina 5,7 ili pak 5,5 kilometara četvornih, u biti vrlo promjenjiva stavka. Vransko jezero, naime, nikada nije iste površine, navodi se primjerice na Wikipediji. Na njegovu sjevernom i južnom kraju krase ga plitke zone koje, kako se razina vode u jezeru smanjuje ili povećava, utječe i na njegovu ukupnu površinu.

U JEZERU SE ODVIJA KONSTANTNA BORBA IZMEĐU SLANE I SLATKE VODE

Jezero je posebno po tome što je ono i primjer osjetljive prirodne ravnoteže čije narušavanje bi moglo imati vrlo ozbiljne posljedice. Naime, u jezeru se odvija stalna bitka između slatke i slane vode, u čemu leži i najveći rizik za njega. Naime, morska se voda miješa sa slatkom vodom u dubljim slojevima jezera, no pritisak mase samog jezera onemogućava prodor mora u jezero kroz krške stijene. Ako bi se razina vode u jezeru dramatično smanjila, taj bi pritisak oslabio i jezero bi se zaslanilo te bi njegova voda postala neupotrebljiva za piće.

• 

JEZERO JE NEVJEROJATNO ČISTO I NEIZMJERNO JE VAŽAN IZVOR PITKE VODE

Ono što najviše zapanjuje i izaziva istinsko divljenje jest upravo ta nevjerojatna čistoća Vranskog jezera, koje je u biti prirodno akumulacijsko jezero zapremine oko 200 milijuna kubičnih metara. Voda iz Vranskog jezera život znači za veći dio cresko-lošinjskog arhipelaga, a toliko je čista da se, prije njezina korištenja u domovima tamošnjeg stanovništva, koriste samo mehanički oblici pročišćavanja.

Naime, u jezero gotovo da i nema bakterija, u okolici nema ni većih naselja, industrije, kanalizacije, dok slivne vode s okolnih brda utječu prvo u obalni šljunak te se tamo filtriraju. Zahvaljujući svemu navedenom, Vransko jezero izrazito je prozirno. U njega se jasno vidi do dubine do 10, a mjestimično i 25 metara pa se smatra jednim od najprozirnijih jezera u Hrvatskoj.

U NJEMU SE, KAŽE PREDAJA, NALAZI DVORAC POHLEPNE ŽENE, A OKOLNE ŠPILJE NASTANJUJU VILE

Uz Vransko jezero vežu se i dvije narodne predaje, od kojih je jedan vezana uz njegov nastanak. Prema legendi, na mjestu gdje se danas nalazi jezero nekada je bila dolina u vlasništvu dviju sestara. Jedna je bila siromašna, a druga bogata, pohlepna i zločesta te je otimala zemlju sestri i loše se odnosila prema seljacima. Bogata sestra živjela je, prenosi Priroda Hrvatske, u dvorcu, a siromašna u skromnoj kući te je radila, kako bi prehranila svoju obitelj, za svoju sestru, među ostalim mijesila krug na pregači od ovčje kože.

View this post on Instagram

A post shared by @fotografie_amatoriali

Od komadića koji bi se zalijepili na pregaču kod kuće bi mijesila kruh za svoju obitelj, no čak i tako ‘tanašni’ kruh bila je voljna podijeliti sa siromahom koji joj je pokucao na vrata. U tom trenutku, kaže predaja, taj mali kruh postao je velika pogača, voda u bačvi pretvorila se u vino, a siromah joj je savjetovao da napusti dolinu jer će njezina zla sestra biti kažnjena. Kazna je bio potres u kojem joj je razrušen dvorac te ga je poplavilo jezero. Dvorac se navodno i dalje nalazi na dnu jezera, a tijekom olujnih noći, priča se, iz dubine jezera odzvanja i zvono. Navodno za njega i danas zapinju ribarske mreže.

Prema drugoj narodnoj predaji, špilje oko jezera nastanjuju vile. Ni dvorac ni vile, naravno, nisu pronađeni. Ono što je pronađeno u jezeru su jegulje (barem nekad) te nekoliko vrsta navodno naknadno ‘uvezenih’ riba.

PRISTUP JEZERU JE ZABRANJEN, NO MOŽE GA SE GLEDATI IZDALEKA

Zbog njegove iznimne važnosti, jezero je pod zaštitom i pristup jezeru je zabranjen. Isto tako, zabranjen je niz djelatnosti u okolici samog jezera koje bi mogle utjecati na kvalitetu tamošnje vode. No, ipak, moguće je uživati u njegovoj ljepoti. U okolici postoji nekoliko vidikovaca s kojih se pruža pogled na njega.