Kod kojeg se hrvatskog otoka održala jedna od prvih regata na Mediteranu? Za sve su bili krivi gusari!

Prva ribarska regata Rota Palagruzona održana je davne 1593. godine, a u njoj su sudjelovale čak 74 falkuše i na stotine veslača. Bila je jedna od prvih na cijelom Mediteranu!

Foto: bepslabor/Canva

Hrvatsko more posebni je komad svjetskog plavetnila. Načičkano je s više od 1200 otoka, od kojih svaki priča svoju priču, a oni sami su, kao uostalom i obala, bili dom vrsnih brodograditelja, moreplovaca i ribara. Stoga ni ne čudi da je i Hrvatska ispisivala pomorsku povijest svijet, a upravo je u našoj zemlji održana i jedna od najstarijih ribarskih regata na Mediteranu.

74 FALKUŠE SUDJELOVALE U PRVOJ REGATI

Ta se regata zvala Rota Palagruzona, a u sklopu nje su ribarske brodice prelazile 42 nautičke milje od Komiže na Visu do Palagruže. Prva takva ribarska regata održana je 1593. godine, a u njoj su sudjelovale čak 74 falkuše, odnosno tradicionalni ribarski drveni brodovi, od kojih je svaka imala po pet članova posade.

Nastanak te ribarske regate skrivili su gusari. Naime, Vis je bio na njihovu udaru, posebno Komiža, a tamošnja tvrđava nije mogla braniti ribare daleko na otvorenom moru. Stoga su se oni morali sami snaći – organizirali su se u masovne regate i tako, računajući na moć i spas u brojnosti, nadali obraniti od potencijalne gusarske prijetnje.

TRADICIONALNI BROD KOJI SE IZRAĐIVAO U KOMIŽI

Regata bi okupila i do pet stotina veslača u stotinjak falkuša. Sve bi one zajedno krenule prema Palagruži, a stići prvi na njezine obale značilo je najbolje ribarske pozicije na tom otoku – za izvlačenje brodova, soljenje ribe, sušenje mreža… Pojedinci regate u Komiži bili su smatrani istinski junacima. Naime, značili su ljude velike snage i izdržljivosti, one koji su – ako bi bila bonaca – mogli čak i veslati od Komiže do Palagruže.

Falkuša je inače tradicionalna ribarska brodica koja se gradila u Komiži i bila osnova tamošnjeg ribarstva. U upotrebi je bila sve do polovice prošlog stoljeća. Bila je dugačka od sedam od devet metara te imala četiri vesla i jarbol. Bile su ‘opremljene’ i falkama, konstrukcijom od drveta koja se stavljala na bok plovila i mogla povećati prostor za prijevoz tereta u slučaju potrebe. Mogla je prevoziti i do 5,5 tona tereta. Iako danas postoje vjerne replike, posljednja originalna falkuša potonula je kod Biševa 1986. godine.

Pročitajte još