Znate li gdje je zabilježen najveći val u Hrvatskoj i koliko je bio visok? Tog dana more je podivljalo, a “krivac” je bio – jugo

More nas opčinjava, oduševljava, liječi… Ima nešto neodoljivo u pogledu na njegovo plavetnilo, njegovu pučinu i daljinu koja ljubi nebo. Poziva nas u svoj zagrljaj, s druge strane skriva brojne tajne. Bude nam prijateljsko, a onda – kad ga razljute vjetrovi i oluje – izaziva strahopoštovanje. Pa čak i strah. More je moćno, more može značiti život ili smrt. Pa tako i ono koje smo sretni nazivati svojim – Jadran. A kad smo kod mora, znate li gdje je izmjeren najveći val u Hrvatskoj i koliko je bio visok?

I Jadran, iako nam češće pokazuje svoju prijateljsku stranu, ima svojih ‘loših’ dana kada postaje divlje, neukroćeno i opasno. A ta njegova ljutnja nigdje ne dolazi toliko do izražaja kao kod jednog otočića na samom jugu Hrvatske, u blizini Dubrovnika. Taj se otočić zove Sv. Andrija, dio je elafitskog arhipelaga, a upravo je kod njega zabilježen najviši val na Jadranu dosad. Taj gorostas, visok 10,87 metara, Hrvatski hidrografski institut izmjerio je 12. studenoga 2019. godine u 16 sati.

To je sedam centimetara više od dotadašnjeg dugotrajnog jadranskog rekordera. Taj, od 10,80 metara bio je, prenosi Morski.hr, izmjeren u veljači 1986. godine, i to na platformi PANON, ali na sjevernom Jadranu, i to na otvorenom moru. I tada je, kao i kod ovog aktualnog rekordera, kriv bio olujni jugo, slavni ‘vjetar od fjake’, jedan od najpoznatijih vjetrova na Jadranu. Jugo je topao je i vlažan, puše s mora prema kopnu, a prati ga oblačno vrijeme i kiše.

Na sjevernom Jadranu, domu nekadašnjeg rekordera u kategoriji najviši val, jugo je češće u proljeće, a na južnom ujesen i zimi. I općenito gledano jugo je češće na južnom nego na sjevernom Jadranu. Obično potraje, a razvija snagu postepenom, tijekom nekoliko dana. ‘Mlado jugo’, ono prije nego je doseglo maksimalnu snagu, poslastica je za jedriličare. Isto tako, jugo je – za razliku od bure – jednoličan vjetar.

No, Jadran je ipak ‘mala beba’ u odnosu na svjetske rekordere. Često se tu, primjerice u kontekstu surfanja, spominje Portugal, s rekordnim valom na kojem se surfalo višim od 26 metra. Dobro po pitanju ‘visine’ stoji i Novi Zeland, s valovima visine osmerokatnica.

No, apsolutni je rekorder ipak Aljaska. Upravo je tamo u zaljevu Lituya 9. srpnja 1958. godine zabilježen najveći val u povijesti. U biti, nije riječ o ‘standardom’ valu nego tsunamiju koji je bio uzrokovan potresom i posljedičnim odronom. Bila je to kataklizma kakva se ne pamti – oko 90 milijuna tona stijenja stuštilo se ogromnom brzinom u uski Gilbertov zaljev i uzrokovalo tsunami neviđenih razmjera. Val je bio visok nevjerojatnih 524 metara!