Ispod kojeg hrvatskog grada se nalazi čak 16 kilometara dug špiljski sustav? O njemu je pisala i Ivana Brlić Mažuranić

Grad bajki, s tisuću priča i legendi, a svaka od njih posebna… Sve je to Ogulin. No, jedna bi od tih priča mogla nositi titulu najposebnije u tom bajkovitom mjestu, ako ničim drugim, onda svojom impozantnom pojavom koja dominira samim središtem grada. Tu priču krije Đulin ponor – ponor rijeke Dobre, koji se nalazi u centru grada, pod Klekom. Mjesto je to koje priča priče ne samo o snazi prirode i najdužoj hrvatskoj rijeci ponornici, nego i o tragediji jedne ljubavi te 16 kilometara dugačkom špiljskom sustavu ispod grada. Podzemni svijet ispod Ogulina zaista je fascinantan!

Đulin ponor tek je ‘uvod’ u ogulinski podzemni svijet, s kojim se, primjerice u svojim bajkama igrala i sama Ivana Brlić Mažuranić, književnica rođena upravo u tom gradu. Naime, Dobra nestaje u Đulinu ponoru, u utrobi zemlji i nastavlja dalje teći kroz jedan od najvećih špiljskih sustava u Hrvatskoj, po imenu Đulin ponor- Medvednica.

U njemu su istraživanja započela još 1926. godine. Sustav je dug više od 16 kilometara (zasad istraženih), a doslovno se prostire ispod grada. Od njegovih mnogobrojnih podzemnih prolaza, upravo glavni prati smjer glavne ulice u Ogulinu, Bernardina Frankopana, a ‘prati’ ga i poučna staza u gradu.

Dakle, ako posjetite Ogulin, Đulin ponor je mjesto koje je nemoguće zaobići. Svaka šetnja centrom dovest će vas upravo do kanjona i velike provalije koji si je vrijedno dubila rijeka Dobra. Sam njezin ponor, Đulin ponor, dubok je 40 metara, a najbolji pogled na njega pruža se iz Đulina vrta, koji se nalazi odmah nasuprot ogulinskom frankopanskom kaštelu, od kojeg ga razdvaja Stara cesta. Upravo s tog vidikovca jasno ćete u liticama pred vama ugledati i lik muškarca. Upravo to je, kaže predaja nastala još u 16. stoljeću, Milan koji traži svoju voljenu, predivnu Đulu.

Dakle, legenda govori o prelijepoj djevojci Đuli ili pak Zulejki, kćeri Ivana plemenitog Glušića, zapovjednika ogulinske tvrđave. Sukladno tadašnjem običaju, ona se trebala udati za plemića, no sudbina je htjela drugačije. Naime, u to su se doba vodile bitke s Turcima, a u gradu se pojavio mladi krajiški kapetan Milan Juraić, piše na stranicama Hrvatske turističke zajednice.

Oni su se zaljubili praktički na prvi pogled. No, njihova ljubavna priča bila je naglo prekinuta – Milan je poginuo na bojištu, a Đula se bacila u ponor rijeke Dobre. Đulin ponor, koji danas nosi njezin ime. Lik muškarca u stijeni kojeg danas možete ‘rekonstruirati’ uz pomoć mašte, navodno je upravo lik Milana koji gleda prema misterioznom tamnom otvoru i traži svoju dragu.

Misteriozni je to, od svakodnevnih pogleda skriven, ali i opasan svijet. Riječ je o aktivnom ponoru, sa stalnim vodenim tokovima, koji nerijetko poplavi, navodi se na stranici Speleologija. Svijet je to i neobičnih imena koja još dodatno pobuđuju maštu – Gandalfov i Elfski čvor, Patuljkop, Vilin-luke, Iza zrcala…

Neka imena lokacija u sustavu vezana su i uz neka događanja zabilježena tijekom istraživanja, primjerice Foto sifon u kojem je izgubljen objektiv ili pak Ivin skok, što je u biti ime koje prepričava zgodu o padu. Tu su i Posljednje pristanište, ali i Mamutove oči, Gaudijeva cijev, Ramzesovo korito, Ključanica, Šank, Štakorova dvorana, Krtičina jazbina, Jezero mršave žabe, kao i Glasna voda, Skriveni potok, Crni gaz, Dvorana sivih maglica i Kanal vrtložnih lonaca…