IDEALNO ZA ODRŽAVANJE FORME
Šareni i mirisni vrtovi na krovovima autobusnih stanica spašavaju pčele i gradovima daju šarm
Od Drugog svjetskog rada Engleska je izgubila 97 posto svih cvjetnih livada, a samo u zadnjih dvadesetak godina broj insekata u zemlji smanjio se za čak 60 posto. Podaci za ostatak zapadnog svijeta podjednako su alarmantni. Nema sumnje, prirodni procesi su ugroženi i urbana područja sve više traže načine da u “asfaltne džungle” implementiraju što više zelenila kako bi barem djelomično vratili narušenu ravnotežu. Jedan od takvih projekata koji se širi svijetom je ozelenjivanje krovova autobusnih stanica. Krenulo je iz nizozemskog grada Utrechta, u kojem je na krovovima svih stanica javnog prijevoza, njih više od 300, već niknuo živi krov od biljaka i cvijeća, a sada njegov primjer slijedi i sve više gradova u Velikoj Britaniji i drugim europskim državama.
U BROJNIM GRADOVIMA STANOVNICI PETICIJOM TRAŽE OVAKVE AUTOBUSNE STANICE
“Živi krovovi” maleni su, ali šareni i mirisni vrtovi na autobusnim stanicama na kojima su posađeni timijan, majčina dušica, celinščica, maćuhice, makovi i ostalo bilje te cvijeće koje privlači pčele i druge oprašivače. Među ljudima su od milja nazvani “bee bus stops”, odnosno autobusne stanice za pčele, i u sve više gradova stanovnici sami peticijama traže njihovo postavljanje u svom okruženju. U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutno je u planu postavljanje oko tisuću ovakvih malih vrtova, a interes raste diljem Europe, pa čak i u Kanadi.
Projekt u Ujedinjenom Kraljevstvu provodi Clear Channel, koji upravlja s 30 tisuća komercijalnih nadstrešnica diljem zemlje. Svaka nadstrešnica ima životni vijek oko 20 godina, a kako se ove sa živim krovom moraju posebno izraditi, instaliraju se samo tamo gdje je postojeća dotrajala. Nije, naime, moguće samo na postojeći krov nadstrešnice postaviti vrt. Zemlja je jako teška, pogotovo kad je puna vode, pa moraju biti čvršće i otpornije. No postepenom zamjenom, u tvrtki vjeruju da mogu dostići brojku od 1000 živih krovova diljem zemlje.
Osim u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, ovakvi krovovi već postoje u Danskoj i Švedskoj, trenutno se grade u Francuskoj i Belgiji, a ima i upita iz Kanade i Australije.
“ŽIVI KROV” NE TRAŽI PUNO TRUDA, TREBA GA OBIĆI I PODŠIŠATI BILJKE DVAPUT GODIŠNJE
Clear Channel surađuje sa zakladom za prirodu kako bi njihovi krovovi maksimalno doprinijeli ugroženim vrstama. Postepenim zamjenjivanjem starih nadstrešnica vjeruju da bi s vremenom bitno utjecali na prirodnu ravnotežu u gradovima. Nakon što je postavljen, sam “živi krov” ne zahtijeva puno truda. U slučaju da nema suše i da ne treba dodatno zalijevanje, jedan krov treba obići tek dvaput godišnje, podšišati biljke i ukloniti korov.
Nizozemski su gradovi, ovim i nizom drugih projekata poput hotela za pčele, uspjeli u posljednjih nekoliko godina stabilizirati populaciju pčela i drugih oprašivača. Utrecht, grad iz kojeg je sve krenulo, sada ide i korak dalje. Osmislili su projekt “Nema neiskorištenih krovova” u kojem planiraju zazeleniti i zgrade te krovove institucija. Ako i taj projekt poluči rezultate, vjerojatno će ponovo njihov primjer slijediti i drugi u Europi.
