Jedan od najvećih i najstarijih ledenjaka za svijetu za nekoliko bi tjedana mogao nestati: nekad je bio dvostruko veći od Londona

O promjenama klime slušamo gotovo svakodnevno, no neki nas događaji podsjećaju da su te one brže i drastičnije nego što nam se na prvi pogled čini. Ovih dana tako iz znanstvenih krugova stiže vijest o neizvjesnoj sudbini ledenjaka A23a, jednog od najvećih i najstarijih na svijetu. Gotovo 40 godina nakon što se odvojio od Antarktike, golemi ledenjak A23a ubrzano se raspada u toplijim vodama i mogao bi nestati u roku od nekoliko tjedana!

Početkom ove godine ova ogromna nakupina leda težila je gotovo milijardu tona i površinom je bila dvostruko veća od Londona s okolicom, piše India Today. Golemi blok slatke vode bio je toliko velik da je u jednom trenutku prijetio hranilištima pingvina na udaljenom otoku u Južnom Atlantskom oceanu, no na kraju je ipak primijenio putanju.

Veličina ledenjaka danas je upola manja od izvorne, ali je i dalje ogroman. Zauzima oko 1.770 četvornih kilometara, dok mu širina na najširem dijelu iznosi 60 kilometara, pokazuje analiza satelitskih snimki koju je proveo europski sustav za promatranje Zemlje Copernicus. U posljednjim tjednima odlomili su se golemi dijelovi, neki veliki i do 400 četvornih kilometara, dok su manji komadi, još uvijek dovoljno veliki da predstavljaju prijetnju brodovima, razasuti po moru oko njega.

“Ledenjak se raspada prilično dramatično dok se kreće prema sjeveru,” izjavio je za AFP fizički oceanograf iz Britanskog antarktičkog instituta Andrew Meijers. “Rekao bih da mu je kraj vrlo blizu… zapravo trune odozdo. Voda je jednostavno pretopla da bi se održao. Stalno se topi. Očekujem da će se taj proces nastaviti u nadolazećim tjednima i da uskoro više neće biti prepoznatljiv.”

A23a se odvojio od antarktičke ledene ploče još 1986., ali je ubrzo zapeo na dnu Weddellova mora, gdje je ostao više od tri desetljeća. Tek 2020. godine „oslobodio se“ i krenuo, poput mnogih drugih ledenjačkih divova, prema Južnom Atlantiku, nošen snažnom antarktičkom cirkumpolarnom strujom.

Otpadanje ledenjaka prirodan je proces. No znanstvenici kažu da se brzina kojom nestaju s Antarktike povećava, a razlog tome, kažu, mogle bi biti klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem.