Nekad je koštao kunu, a danas je euro i pol! Kukuruz je svemoguća namirnica, a ove stvari o njemu sigurno niste znali

Nekad je koštao jednu kunu, danas košta euro i pol. No, svejedno ne možemo bez njega, ukusnog, ‘svemogućeg’, hranjivog i zabavnog. Pečen ili kuhan, kao prilog ili pak u salatama i varivima, kukuruz je sveprisutan. Njime, kad je u obliku pahuljica, započinjemo dan, a često, opet u njegovu društvu, uz kokice i dobar film, isti privodimo kraju… Kao i većina ljudi, barem pretpostavljamo, ne možemo zamisliti svijet bez njega pa smo odlučili pobliže ga upoznati. I naišli na podatke koji će vas, idući put kad ga budete jeli, natjerati da se zamislite. Ovo su zanimljivosti o kukuruzu!

Krenimo od boje. Mi smo se nekako, u ovim našim krajevima, navikli na žutu boju kukuruza. No, jeste li znali da on može biti čak i ružičast, ali i plavi, smeđi, zeleni pa čak i crni. Dolazi u praktički svim bojama, a ponekad se niz različitih nalazi i na samo jednom raznobojnom klipu, primjerice vrste Calico čiji klip čine zrna crvene, žute i smeđe boje. Koliko varijacija boja toliko i vrsta, njih tisuće… Kukuruz je isto tako – sve! Naime, on je i povrće i voće i žitarica, sve u jednom. Škrobno je povrće, primjerice kao krumpir, a opet se njegova zrna smatraju žitaricom i može ih se samljeti u brašno. A zašto se svrstava i u voće? ‘Rađa’ se iz sjemena, recimo kao rajčica, a zbog šećera koji ima u sebi može ga se pretvoriti i sirup.

Statistika mu je također zanimljiva. Prosječni klip kukuruza ima oko 800 zrna, koja su raspoređena u 16 redova. Taj broj redova, doduše, može varirati, od osam do njih 20, no gotovo će uvijek biti riječ o parnom broju. Prosječna stabljika kukuruza naraste do visine od 2,4 metara, no rekorder je bio visok nevjerojatnih 14,6. Uzgojio ga je 2021. godine Jason Karl u saveznoj američkoj državi New York i tako srušio svoj prijašnji rekord. Na svjetskoj razini uzgoju kukuruza posvećeno je čak 36 milijuna hektara zemljišta.

Svrhe u koje se kukuruz koristi broje se u tisućama, precizno 3500 njih. Kukuruz se koristi primjerice i u proizvodnji pirotehničkih sredstava, ljepila, tkanine ili pak boje, antibiotika, kozmetike i plastike. Koristi se i za proizvodnju biogoriva. A sve je krenulo prije 10 tisuća godina u Meksiku. Upravo je to bila zemlja u kojoj su ga ljudi počeli uzgajati te su ga pretvorili u sveprisutni i općepoznati usjev. Brzo je, naime, postao popularan u ostatku Amerike, a onda je zaludio i Europljane.

Za kukuruz se kaže da je istinska ‘svjetska hrana’. Naime, sa pšenicom i rižom spada u trojku koja predstavlja čak tri trećine hrane koju pojedemo na svjetskoj razini. No, problem je u tome što se milijuni ljudi u zemljama u razvoju u potpunosti oslanjaju na njega u svojoj prehrani, što ih čini vrlo ranjivima u slučaju vremenskih nepogoda. Kukuruz je inače bogat vlaknima, vitaminima i mineralima te je vrlo bitan dio uravnotežene prehrane.

Uz njegov se uzgoj, iako je on prilično jednostavan, veže i dosta izazova. Riječ je, u smislu nutrijenata koji su joj potrebni za razvoj, vrlo pohlepnoj biljci zbog čega ga je vrlo teško uzgajati uvijek na istoj površini. S druge strane, treba mu i dosta vode. No, unatoč tim izazovima, potražnja za njime vrtoglavo raste.