
Život na kraju svijeta

Dani su sve topliji i mnogima pašu lagana jela, ona s puno povrća, kao i ona bez mesa. Povremeno i dalje kuhamo nešto na žlicu, ali sve češće nam je na meniju – salata. I to ne bilo kakva, već osvježavajuća, ukusna i lagana, koja bez problema može funkcionirati i kao kompletan obrok. Ljeto je idealno vrijeme za uživanje u salatama jer su tržnice prepune svježeg povrća. Kako bi bile zasitnije, povrću dodajemo piletinu, tunu, tjesteninu, orašaste plodove… Ako vam trebaju nove ideje za salate, u nastavku donosimo nekoliko recepata s kojima ne možete pogriješiti.
Jeste li znali da je Cezar salata izmišljena je 1924. godine od strane Caesara Cardinija, talijanskog kuhara koji je radio u Meksiku? Iako ime može sugerirati povezanost s rimskim vladarom, zapravo nema nikakve veze s bilo kojim Cezarom. Prema zapisima, tri su ključna sastojka ove salate: romana salata, hrskavi krutoni i parmezan. Cezar salata najbolja je kada i umak i krutone radite sami. Tradicionalno, Cezar salata se ne poslužuje s piletinom, no to se meso s vremenom počelo koristiti. U svakom slučaju, ova je salata idealni ljetni ručak u kojem će svi uživati!
PROČITAJ VIŠE: Recept za cezar salatu.
Waldorfska salata je slatko-slana kombinacija sastojaka koja plijeni pažnju na brojnim stolovima zahvaljujući svom upečatljivom načinu serviranja na listovima zelene salate. Jednom kad je probate, sigurno ćete ju ponovno pripremati. Bilo u obliku laganog predjela ili zanimljivog priloga glavnom jelu, ova salata je klasično jelo kojem je teško odoljeti. Srećom, recept za waldorfsku salatu je jednostavan, stoga nema razloga da je ne probate.
PROČITAJ VIŠE: Recept za waldorfsku salatu.
Ako postoji jedno jelo koje nam nikada ne dosadi, to je salata od tune i povrća. Tisuće je načina na koje je možete pripremiti, a mi smo otkrili način kako da učinimo ovaj obrok još zdravijim. Odlučili smo zamijeniti majonezu s grčkim jogurtom čime smo smanjili količinu masti, a povećali proteine. Rezultat je jednako kremasta i sočna salata koja istovremeno lagano sjeda. Kako je ukusnija što duže stoji, salata od tune postala je i popularan ručak za ponijeti na posao. Jednostavno je spremite u posudicu i za gablec vas čeka obrok koji kombinira namirnice pune energije potrebne da nastavite s radom.
PROČITAJ VIŠE: Recept za salatu od tune i povrća.
Salata od hobotnice jedno je od jela koje u svim krajevima zemlje ima kultni status. U Dalmaciji je, dakako, tradicionalna delikatesa za posebne prilike, koju nudi većina restorana na obali. Ovo jelo, zbog cijene, spada u one koje pripremamo u posebnim i svečanim prilikama. Dok je većinu riba preporučljivo kupiti svježe i pripremiti što prije, za hobotnicu je bolje da prije pripreme bude zamrznuta jer će tako biti mekša. Danas je moguće kupiti smrznute, očišćene hobotnice koje znatno olakšavaju pripremu, pa čak i one već kuhane.
PROČITAJ VIŠE: Recept za salatu od hobotnice.
U ogromnom izboru salata postoji jedna koju vole gotovo svi, iako joj možda ni ne znaju ime. Caprese salata doslovno je “ljeto na tanjuru”. Radi se od dva jednostavna sastojka, rajčice i mozzarelle, a koliko god jednostavna bila ima svoja pravila koja će ju učiniti malo boljom i posebnijom. Iako se čini jako jednostavna, što i jest, ono što čini razliku je kvaliteta namirnica koje koristite. Zaboravite plastične rajčice iz trgovine i najjeftiniju mozzarellu. S obzirom na to da su to glavne zvijezde tanjura, potrudite se nabaviti domaću, mirisnu rajčicu punu okusa. Idealno je da koristite buffalo mozzarellu, koja jest nešto skuplja, ali njezina kremoznost i okus će vas oduševiti. Nakon toga, treba vam još samo svježi bosiljak, kvalitetno maslinovo ulje i sol.
PROČITAJ VIŠE: Recept za caprese salatu.

Život na kraju svijeta

Tik uz slavni Ston

NOVA CITY BREAK ZVIJEZDA

NIGDJE BEZ OSIGURANJA

VRHUNAC KARNEVALA

želimo se teleportirati odmah!

Izazov za svakog prolaznika

Ponos sjeverne Dalmacije

NERAZVIKANI DRAGULJ

Okusi Tajlanda

juha u centru pažnje

TALIJANSKI KLASIK

BAJKA NA DLANU

U PRIZEMLJU MSU-A

ZASLADITE SE, ZASLUŽILI STE

MEDITERANSKI KLASIK

Razgovor s Josipom Korakom

U SAMOM MUZEJU