U ovoj europskoj zemlji za ručak se uvijek jede običan sendvič: turisti su zbunjeni, ali lokalcima kuhani obrok ne nedostaje

Tanjur tjestenine, varivo puno povrća, komad mesa s krumpirom… Ništa od toga nećete naći u nizozemskim kantinama i domovima u vrijeme ručka. Kad dođe vrijeme ručka, oni vade iz torbi, ili ako su vani naručuju, jednostavan komad kruha, najčešće sa sirom i eventualno nekom kobasicom. Zašto Nizozemci za ručak uvijek jedu sendvič? Ovaj običaj zbunjuje turiste i ljude na privremenom radu u toj zemlji, a njegovi korijeni sežu daleko u prošlost i stanovnici ga se ne namjeravaju odreći.

Ako oko podneva u Nizozemskoj zavirite u školsku kuhinju ili uredsku kantinu, nećete naići na mirise kuhanih jela i veliki izbor onoga što mi zovemo gablecom ili marendom. Ručak u Nizozemskoj znači broodje ili boterhams: jednostavni sendvič koji će ih držati sitima do povratka kući i večere.

Turisti ili stranci koji rade u Nizozemskoj ovim su običajem često zbunjeni. Zašto Nizozemci jedu sendvič za ručak, ne bi li radije pojeli juhu, salatu, kakvo meso sa saftom? Korijeni ovog običaja sežu daleko u prošlost, u 17. stoljeće.

Nizozemska je tada bila pomorska sila, u zemlju su stizali začini i egzotični proizvodi, no običan puk nije u njima uživao već su ostali vjerni jednostavnoj i praktičnoj prehrani. Stranica Duch Review navodi da su stanovnici ove zemlje oduvijek obožavali kruh i jeli ga u velikim količinama, najčešće sa sirom kojeg je bilo u izobilju.

Industrijalizacija u 19. stoljeću nije promijenila te navike, štoviše, dodatno ih je učvrstila jer radnici u tvornicama nisu imali vremena ni mogućnosti jesti kuhanu hranu rijekom dana. Ponijeli bi sa sobom malo kruh, sir i kobasicu, jednostavan i jeftin obrok koji im je bio dovoljan da izdrže do večere. Tako je sendvič s vremenom postao simbol nizozemske štedljivosti i praktičnosti i ostao je omiljeni ručak sve do danas.

Tradicija se danas nastavlja, sendvič je i dalje najčešći ručak, no njegovi nadjevi se ipak pomalo moderniziraju. Najčešće se jede kruh, bijeli, integralni ili raženi, premazan maslacom ili sirnim namazom, s više kriški sira. Kraljica ručka je naravno gauda, ali koriste se i Leerdammer ili Edamer. Neki danas jedu moderne, zdravije verzije s avokadom i krastavcem, no sir je i dalje glavni, najčešći i najpopularniji nadjev za sendvič.

Postoji i slatka verzija sendviča koju obožavaju djeca. Hagelslag je kruh s maslacem i čokoladnim mrvicama, bez kojeg je djetinjstvo u Nizozemskoj nezamislivo, a neki kruh mažu i s pindakaasom, nizozemskim kikiriki maslacem.

Nizozemci se ponose svojom skromnošću (njihova je izreka: „doe maar gewoon, dan doe je al gek genoeg“, što znači „ponašaj se normalno, to je već dovoljno posebno”). To se vidi i na stolu. Zašto komplicirati ručak ako se može pojesti nešto jednostavno, a vrijeme iskoristiti za rad, druženje ili sport? Sociolozi često kažu da je nizozemski ručak ogledalo društva: racionalan, praktičan, ali i duboko ukorijenjen u kolektivni identitet.

Na društvenim mrežama više je videa koji tematiziraju ovaj Nizozemski običaj, a u komentarima se uvijek javljaju stotine Nizozemaca koji tvrde da se svog običaja, odnosno jednostavnog ručka, ne namjeravaju odreći. Nije da Nizozemci uopće ne jedu kuhana jela. Topli, konkretniji obrok na red dolazi u vrijeme večere, kad se obitelj okupi i kad ia dovoljno vremena za kuhanje, druženje i uživanje u obroku.