U iščekivanju bijelog dima
Zajednica koja živi drugačije od ostatka svijeta izgradila je podzemni hram u potpunoj tajnosti. Upoznajte Damanhur!
Na samom sjeveru Italije, podno bajkovitih Alpi u srcu doline Valchiusella, smjestio se Damanhur. Iako se nalazi svega 50-ak kilometara od Torina, malo je onih koji su za njega čuli. Jedni ga nazivaju eko-selom, drugi duhovnom zajednicom, a neki tvrde da se radi o manjoj religijskoj zajednici ili pak sekti. Ipak, njegov puni naziv je Federacija Damanhur, a u prilog tom ustrojstvu govori i činjenica da ima svoj ustav, vlastitu valutu (credito), zdravstveni sustav, interne škole i dnevne novine. Ime je dobio prema drevnom egipatskom gradu Damanhuru, koji je ujedno bio lokacija najvećeg hrama bogu Horusu. Kao jedno od najvažnijih egipatskih božanstava, Horus je imao mnogo titula i funkcija, a najpoznatije su bog kraljevstva i bog neba. Upravo je to simbolika i cilj današnjeg Damanhura – sagraditi zajednicu povezanu s prirodom i kozmosom, u kojoj pojedinac kroz osobni rast i razvoj doprinosi boljitku cijelog društva.
ŽIVUĆI LABORATORIJ ZA BUDUĆNOST
Utemeljitelj Damahura, Falco Tarassaco (pravim imenom Oberto Airaudi), 70-ih godina prošlog stoljeća bavio se idejom osnivanja društva koje će biti osviješteno i produhovljeno te utemeljeno na ljubavi prema bližnjemu, ali i prema okolišu. Smatrao je da je moderno društvo previše smeteno i poželio je istražiti načine na koji bi se čovjek mogao vratiti samome sebi te ponovo osjetiti povezanost s kozmosom. Tako je 1975. utemeljena Federacija Damanhur.
Ono što je nekada bila komuna od 20-ak ljudi, danas broji više od 800 članova. Budući da žive u 30 zajednica, a svaka od njih broji 20 do 30 članova, možemo reći da i njihov ustroj odgovara federaciji. Damanhur je zadržao osnovnu misiju i viziju, a to je da se smatraju „živućim laboratorijem za Budućnost“ – kroz svoju praksu i filozofiju grade novu vrstu društva za koje vjeruju da će donijeti bolju budućnost.
Njihova je vjera kombinacija new agea i modernog paganizma, a vidljivo je to i iz imena koji je preuzeo njihov vođa. Naime, praksa je zajednice da članovi preuzimaju životinjska imena ili imena biljaka pa tako Falco znači Sokol. U svojoj duhovnoj praksi oslanjaju se na astrologiju i meditaciju, a posebnu pozornost poklanjaju umjetnosti.
Od njenog osnutka pa sve do danas, Federacija Damanhur doživjela je mnoge hvalospjeve, ali i kritike. Često je spominjana kao dobar primjer samo-održivosti, a njeni podzemni Hramovi čovječanstva nazivani su Osmim svjetskim čudom. Naime, Falco je s brojnim volonterima izgradio podzemni hram u strogoj tajnosti pa je tako nakon skoro 15 godina kopanja policija došla na vrata kuće i zahtijevala da istraži glasine o ogromnoj podzemnoj građevini. Vlada je zabranila daljnje kopanje zbog straha od urušavanja, no volonterima je dozvoljeno da nastave s uređenjem hrama.
S druge pak strane, Tarassaco je u javnosti proglašavan šarlatanom i prevarantom, a sociolozi i psiholozi Damanhur često nazivaju sektom. Neki od bivših članova tvrde da su se jedva oslobodili spona Damanhura te da su tijekom vremena provedenog ondje iskusili psihičko i fizičko zlostavljanje.
ŽIVOT U DAMANHURU: BRAK NA ODREĐENO, ZAHVALE DRVEĆU I PUTOVANJE KROZ VRIJEME
Život u „Laboratoriju za Budućnost“ obiluje ritualima, tečajevima i praksama koje se onima koji ne stanuju u Damanhuru mogu činiti u najmanju ruku neobičnima. Već smo spomenuli posvećenost astrologiji i prirodi pa stoga ne čude obredi za vrijeme punog mjeseca te slavlja u vrijeme zimskog i ljetnog solsticija. Najneobičnije je svakako što stanovnici planiraju začeća svoje djece ovisno o povoljnim datumima prema položaju planeta i zvijezda.
Budući da vjeruju u čvrstu povezanost s prirodom, svaki član nakon određenog vremena preuzima životinjsko ime ili ime biljke tijekom posebnog obreda. Njihova svakodnevica uključuje zahvale drveću i biljkama, prilikom kojih članovi kad čuju zvonce ostavljaju svoj posao da bi naslonili čelo na stablo te izrazili zahvalnost što su dijelom prekrasne prirode. Iz te zahvalnosti te iz poštovanja prema drugima, stanovnici Damanhura ne puše te je konzumiranje cigareta strogo zabranjeno i posjetiteljima.
Premda svaka od kuća, odnosno manjih zajednica, sadrži između 20 i 30 ljudi, stanovnici Damanhura vjeruju u brak. Razlika je u tome što se brak sklapa na određeno vrijeme te se produžuje nakon isteka, ako obje strane to žele. Prvi put se sklapa najčešće na godinu dana, a nakon toga na tri godine. Ako Damanhurci žele svoj brak ozakoniti pred talijanskom vlasti, mogu to učiniti bez zadrške.
Ipak, o Damanhuru se najviše pričalo nakon što su njegovi stanovnici tvrdili da su otkrili tajnu putovanja kroz vrijeme, zahvaljujući „selfici“. Riječ je o drevnoj vještini upravljanja energijom koju je u Damanhuru oživio njen utemeljitelj Tarassaco. Zasniva se na matematičkim formama i proporcijama koje koriste prisutne simbole i energiju kako bi pobudile dublje razine svijesti i stvorile nove, alkemijske sile. Osim što poboljšavaju bitak svakog pojedinca, Damanhurci tvrde da pomoću selfice mogu putovati daleko u vrijeme.
SVEPRISUTNA UMJETNOST DOSTUPNA POSJETITELJIMA
Iako se život u Damanhuru razlikuje od konvencionalne svakodnevice, Federacija je vrlo otvorena i naklonjena posjetima, kako za tečajeve i obrede, tako i za obilazak njenih umjetničkih vrednota. Prošećete li stambenim dijelom uočit ćete kuće obojene živopisnim bojama, simbolima i prizorima, od drveća i cvijeća pa sve do leptira.
Daljnjim obilaskom damanhurskog teritorija naići ćete na obojeno kamenje na gotovo svakom koraku koje predstavlja staze za meditativnu šetnju. Stanovnici vjeruju da ćete se, ako pratite kamenje i hodate istim tempom, na kraju šetnje osjećati lakše ili se čak dosjetiti rješenja za neki životni problem.
Najveće umjetničko blago ovog neobičnog teritorija su Hramovi Čovječanstva. Mnogi ih nazivaju Osmim svjetskim čudom, dok im drugi pridaju titulu Prvog modernog svjetskog čuda. Riječ je o kompleksu od 8 dvorana sa znakovitim imenima kao što su Dvorana pobjede i Dvorana sfera. Njihova je posebnost u tome što su ručno iskopane u srcu planine, bez ikakve mehanizacije i uz minimalno korištenje alata. Damanhurci vjeruju da bogatstvo boja u obliku mozaika, obojenog stakla, skulptura i drugih vrsta umjetnosti pobuđuje božansku iskru u svakom ljudskom biću. Bez obzira vjerujete li u damanhursku filozofiju i religiju, šetnja ovim impozantnim dvoranama svakako je posebno iskustvo koje vas vodi u neka druga vremena i priča mnoštvo priča o drevnim religijama.
Naslovna fotografija: flickr
