U iščekivanju bijelog dima
Festival San Fermin slavi utrku s bikovima, no odumire li taj kontroverzni španjolski spektakl?
Borbeni bikovi jurišaju uskim krivudavim ulicama Pamplone u Španjolskoj dok tisuće trkača uzimaju njihove živote u ruke. To je prizor koji ste mogli ponovo vidjeti početkom srpnja na San Ferminu, svjetski poznatom festivalu trčanja s bikovima koji se konačno vratio u pogon nakon dvije godine stanke. Unatoč tradiciji, sve su brojnije skupine za prava životinja koje žele da se taj događaj zauvijek zabrani. Gradska arena koju čini staza od 848 metara, odnosno poprište borbi s bikovima, postala je meka za svakoga tko je dovoljno hrabar – ili glup kako bi neki rekli – da se prepusti na milost i nemilost životinjama teškima pola tone. Na kraju svakog dana, bikovi su ti koji gotovo uvijek završe na krivom kraju matadorovog mača. Festival San Fermin slavi utrku s bikovima, no odumire li taj kontroverzni španjolski spektakl?
FESTIVAL SAN FERMIN I ŽESTOKE KRITIKE BORACA ZA PRAVA ŽIVOTINJA
Nisu San Ferminu strane kontroverze. Već godinama se suočava sa žestokim kritikama boraca za prava životinja koji pokreću prosvjede prije nego što vatromet „chupinazo“ tradicionalno označi početak svečanosti. Sve češće, čak i pristaše krvavog spektakla koje smatraju da Pamplona zapravo slavi borbu s bikovima, priznaju da je stvarnost postala drugačija. Prosvjednici su sve glasniji, a mlađe generacije Španjolaca imaju druge interese. Španjolsko ministarstvo kulture sastavlja detaljna izvješća o broju borbi s bikovima koje se održavaju redovito – jer se spektakl smatra dijelom kulturnog života nacije, više poput kazališta, kina ili književnog eventa.
PADA INTERES MLADIH ZA BORBE S BIKOVIMA
Prema njihovim statistikama, broj borbi s bikovima pao je s 3651 u 2007. na 1425 u 2019., posljednjoj godini prije pandemije kada su bile dostupne brojke. U prvoj godini pandemije 2020. održano je samo 129 borbi. Nadalje, samo 6 posto stanovništva prisustvovalo je borbama s bikovima između 2018. i 2019., posljednje godine kada su prikupljeni podaci o tome koliko je ljudi prisustvovalo „fiesti nacional“.
Neki Španjolci smatraju borbe s bikovima dijelom kulturnog života nacije, dok drugi vjeruju da su okrutne ili nemaju interesa gledati „los toros“, kako se još voli nazivati ovaj spektakl. Pedro Gutierrez Moya, slavni toreador poznat kao El Nino de la Capea koji sada uzgaja bikove za borbe, postao je matador jer je to bio jedini način da dođe do hrane za svoju prilično siromašnu obitelj.
ČETIRI GODINE LUTAJU POLJIMA PRIJE KRAJA U RINGU
Dok je odrastao šezdesetih godina prošlog stoljeća, bikovi su korišteni za meso nakon što su ubijeni u ringu. Inzistirao je na tome da bikovi za borbe imaju puno bolji tretman od većine životinja koje je uzgojio čovjek jer provedu četiri godine lutajući poljima prije nego što dožive svoj kraj u ringu. “To je najbolji oblik očuvanja životinja. Bikovi imaju puno bolji tretman nego krave koje se uzgajaju isključivo radi mesa,” kazao je za Guardian.
Prošle je godine španjolska ljevičarska koalicijska vlada dodijelila jednokratne potpore od 400 eura mladima u dobi od 18 do 24 godine koje će potrošiti na kulturne aktivnosti poput odlaska u kazalište, kino ili posjete muzejima umjetnosti. Namjera im je bila pomoći industriji koju je opustošila pandemija. Međutim, mjera je izazvala kontroverze jer nije uključivala borbe s bikovima, čemu se usprotivila Fundacion del Toro de La Lidia, organizacija koja predstavlja industriju.
U GLEDALIŠTU SJEDE LJUDI SREDNJIH ILI STARIJIH GODINA
“Ovo isključenje borbi s bikovima je protuzakonito jer je potpuno suprotno promicanju koje bi vlada trebala činiti s kulturnim aktivnostima”, stoji u priopćenju organizacije. Fundacion del Toro de la Lidia aludirao je na zakon koji je 2013. donijela prethodna konzervativna vlada prema kojem su borbe s bikovima dio nacionalne baštine, čime se učinkovito sprječavaju svi pokušaji zabrane te prakse.
Antonio Lorca, kritičar borbi s bikovima iz novina El Pais, najprodavanijeg španjolskog dnevnika, rekao je da je krvavi sport spreman za povratak u bitku nakon dvije godine zatišja. “Unatoč povratku, ostali su isti problemi. Postoji podjela u borbama s bikovima oko toga kako se uhvatiti u koštac s velikim problemima poput vlade koja nije naklonjena i kako privući mlađu generaciju. Ako idete na borbe s bikovima, vidite da je većina ljudi srednjih ili starijih godina. Moramo pronaći način da privučemo mlađe ljude ili će ovo postati marginaliziranje“, tvrdi Lorca u svom mediju.
