U iščekivanju bijelog dima
Hrvati tvrde da su ovo naši najdepresivniji gradovi, a dva „najsretnija” na svijetu nalaze se nedaleko od Zagreba
Protekli vikend diljem Hrvatske započeo je Advent. Upravo zbog tog božićnog šušura i čarolije koja je ovih dana u zraku mnogi lakše podnose hladnu i tmurnu zimu. Iako ju zbog nadolazećih blagdana često nazivaju najsretnijim periodom godine, ima i onih kojima sve kraći dani i niske temperature nikako ne odgovaraju pa se to loše odražava na njihovo mentalno zdravlje. Vjerovali ili ne, zimska depresija medicinski je priznat poremećaj koji se odnosi na promjene raspoloženja tijekom hladnijih mjeseci. No nije samo godišnje doba faktor koji izaziva loše raspoloženje, prema novijim znanstvenim istraživanjima veliku ulogu u razvoju depresije ima i mjesto prebivališta.
ŽIVE LI U VELIKIM GRADOVIMA SRETNIJI LJUDI? STRUČNJACI TVRDE DA SU MALE SREDINE ‘PLODNO TLO’ ZA RAZVOJ DEPRESIJE
Ako ste korisnik Reddita, nedavno ste mogli svjedočiti raspravi o najdepresivnijim gradovima u Hrvatskoj koja se povela na toj društvenoj mreži. Na “neslavnoj” listi, prema mišljenju Hrvata, našli su se Ploče, Karlovac, Sisak, Petrinja, Lipik, Pakrac i Samobor. Uglavnom manji gradovi od 5 do 50-tak tisuća stanovnika.
A jesu li stanovnici tih mjesta skloniji depresiji od primjerice stanovnika velikih gradova kao što su Zagreb, Split ili Osijek ne možemo sa sigurnošću tvrditi jer ne postoje relevantna istraživanja na našem području, no rezultati znanstvenog istraživanja koje je provela skupina akademika sa Sveučilišta u Chicagu definitivno bi vas mogli iznenaditi. Iako se velike metropole poput New Yorka, Los Angelesa i Chicaga često smatraju stresnim i usamljenim mjestima, život u tim gradovima mogao bi imati pozitivan učinak na mentalno zdravlje.
Prema studiji koja je objavljena u američkom Zborniku radova Nacionalne akademije znanosti, stanovnici velikih gradova manje su skloni depresiji zbog svakodnevnih prolaznih interakcije s drugima koje su uobičajene u velikim sredinama, kao što su primjerice slučajan pogled na osobu koja stoji pored vas u javnom prijevozu, konobar koji vam s osmijehom na licu donosi vašu omiljenu kavu u kvartovskom kafiću ili pak ulični svirač koji će izmamiti osmijeh na vaše lice dok ga za njegov trud nagrađujete s nekoliko kovanica iz svog džepa.
„ŠTO JE GRAD MANJI, TO JE TEŽE KOMUNICIRATI S DRUGIM LJUDIMA”
Takve sitnice nešto su što često zaboravimo do drugog dana, no prolazne veze u urbanim sredinama poput ovih navedenih znanstvenici smatraju odličnim saveznikom u borbi protiv depresije. Skupina uglednih akademika analizirala je podatke o stopama depresije u urbanim područjima diljem SAD-a, a svojim su istraživanjem došli do zaključka da društvene interakcije koje prate život u velikom gradu, pa čak i one naizgled potpuno površne i beznačajne, pomažu ljudima da se othrvaju depresiji, bolesti s kojom se danas prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu bori više od 300 milijuna ljudi.
“Što je grad manji, to je teže komunicirati s drugim ljudima. Moraš uložiti puno više truda”, istaknuo je Marc Berman, profesor psihologije i jedan od znanstvenika koji je sudjelovao na ovom projektu za kojeg je uvjeren da bi mogao biti odlična podloga za daljnja istraživanja. “Moglo bi doći do jako zanimljivih podataka ako nastavimo identificirati svojstva većih gradova koja promiču psihološke dobrobiti dok istodobno pokušavamo eliminirati neke od negativnih strana života u velikom gradu kao što su kriminal, siromaštvo i nejednakost”, zaključuje Berman.
Berman tvrdi i da njihovo istraživanje predstavlja potencijal i za političare koji bi se trebali zalagati da se u manjim sredinama otvori više mjesta za liječenje depresije. Važno je za napomenuti da se ova studija Marca Bermana fokusirala isključivo na depresiju, a ne na druge probleme koji bi se mogli pojaviti zbog života u velikom gradu kao što je primjerice tjeskoba.
Kao i svako istraživanje i ovo ima neka ograničenja i nedostatke, no autori su složni da bi njihovi zaključci mogli biti temelj budućih istraživanja kako bi se točno odredile karakteristike velikih gradova koje potiču dobrobit kod stanovnika.
Kako rezultate ove studije uspješno provesti u djelo moglo bi se naučiti na primjeru grada Reykjavika. Glavni grad Islanda nedavno se našao na vrhu tablice najboljih svjetskih gradova za mentalno zdravlje, a u stopu ga slijede i švicarski Bern, finski Helsinki, novozelandski Wellington i australski Melbourne. U top deset gradova našla su se i dva smještena nedaleko od Zagreba – austrijski Innsbruck na osmom mjestu i Graz na desetom.
