Kvizovi
Neodoljivi debeljuškasti crno-bijeli medvjedi, koji obožavaju bambus, simbol su zemlje koja ih je desetljećima koristila za gradnju prijateljskih odnosa
Velike su, debeljuškaste, pomalo blesavog izraza lica. Vole jesti, djeluju mekano i simpatično. Da, to su pande. Pogled na njih većini izaziva osjećaj dragosti i instinktivnu želju da ih pomazimo, zagrlimo, uštipnemo za obraze. I dok je sve navedeno ipak najbolje ostaviti za plišane pande, one žive danas možemo vidjeti samo u zoološkim vrtovima. No postoji zemlja u kojoj se odnos s ovim životinjama posebno njeguje. Kina i pande imaju vezu dugu nekoliko stoljeća, a veliki ili divovski panda endemska je vrsta ove zemlje. Diljem Kine, procjenjuje se, živi oko 1850 pandi, od čega tristotinjak u zatočeništvu. Zašto su Kinezima pande tako važne i kako su ih desetljećima koristili u diplomaciji doznajte u nastavku.
PANDE OBOŽAVAJU BAMBUS I DNEVNO GA POJESTI I DO 38 KILOGRAMA
Pande u Kini nastanjuju regije Sichuan, Shanxi i Gansu, posebno područje planina Minshan i Qinling. Ovaj je kraj bogat rijekama, planinama, dolinama i bujnom vegetacijom, posebno bambusom. A pande obožavaju bambus. Ova biljka čini 98 posto njihove prehrane i mogu pojesti i do 38 kilograma dnevno. Osim bambusa, ponekad jedu i med, jaja, čak i ribu, kao i kukce koji se nađu na bambusu. Zbog toga je ovaj dio svijeta praktički jedini na kojem pande mogu pronaći dovoljno hrane i preživjeti.
Kao vrsta postoje već osam milijuna godina, zbog čega ih se nekad naziva i “živim fosilom”. Za preživljavanje pandi zaslužna je njihova prilagodljivost, dobro podnošenje promjena temperature i okoliša. Iako izgledaju umiljato i sporo, imaju pandže oštre poput noževa i u prirodi nipošto nisu bezazlen protivnik. U svemu tome Kinezi su uvidjeli metaforu svog vlastitog povijesnog razvoja i puta. O početka 20. stoljeća pande su njihov nacionalni simbol i ponos.
PANDA JE U KINESKOJ KULTURI PRIKAZIVANA KAO NEPOBJEDIVO BIĆE, POPUT TIGRA
U kineskoj se kulturi panda, dakako, javlja i ranije. Prikazivana je kao nepobjedivo biće, u rangu tigra. U vrijeme dinastije Ming čak se vjerovalo da pande imaju moć izlječenja. Zbog crno-bijele boje povezuje ih se sa znakom Yin-Yang, koji simbolizira savršenu ravnotežu između dobrog i lošeg na svijetu. Možda najznačajniji pokazatelj važnosti pandi za kinu je takozvana “panda diplomacija”. Ove simpatične životinje postale su simbol prijateljstva između Kine i brojnih drugih zemalja, kojima je Kina poklanjala velike pande. Iako su takvi pokloni sporadično zabilježeni i u daljoj prošlosti, ova je praksa ozbiljnije zaživjela sredinom 20. stoljeća.
PANDA DIPLOMACIJA: KAKO JE KINA PANDAMA GRADILA MEĐUNARODNE ODNOSE
Prvi primjer “panda diplomacije” u modernom dobu dogodio se u vrijeme Drugog svjetskog rata. Kina je bila pod opsadom Japana, a SAD je slao pomoć kineskoj vladi. Soong Mei-ling, tada prva dama Kine, željela je zahvaliti na pomoći. Naredila je da se uhvati živa pande, lovci su se vratili s dvije. Poklonjene su zoološkom vrtu u Bronxu. Ovo je prvi i najraniji primjer prakse koja je ojačala 1950-ih godina. Između 1957. i 1984. godine devet je zemalja od Kine dobilo ukupno 24 pande kao znak prijateljstva i dobrih odnosa.
Među njima su tadašnji SSSR, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i Sjeverna Koreja. Prilikom posjeta američkog predsjednika Richarda Nixona Kini 1972. godine, Mao Zedong obećao mu je poslati dvije pande, a Nixon njemu dva mošusna goveda. Ti su darovi u to vrijeme bili simbol poboljšanja diplomatskih odnosa između SAD-a i Kine.
POPULACIJA PANDI SE OPORAVLJA, ZA UBOJSTVO SE JOŠ DONEDAVNO DOBIVALA SMRTNA KAZNA
Panda, koju se naziva i “dobri medvjed”, danas je gotovo ugrožena životinja. Razlog tome je, bez sumnje, utjecaj ljudi na njihova prirodna staništa, kao i činjenica da godišnje mogu na svijet donijeti samo jednog ili dva mladunca. Srećom, prije nekoliko godina kineske su vlasti izvijestile kako skidaju pande s popisa ugroženih vrsta jer se populacija u divljini popela na više od 1800 jedinki.
Veliki panda u odrasloj dobi dosegne veličinu od 120 do 150 centimetara, a prosječna težina im je od 75 do 160 kilograma. Samotnjaci su i, za razliku od drugih medvjeda, ne spavaju zimski san. Do prije nekoliko desetljeća, za ubojstvo pande u Kini se propisivala smrtna kazna, a danas ubojice nacionalne životinje mogu dobiti i do 20 godina zatvora.
