Započeo je mjesec Ramazan: znate li što je to, koliko traje i zašto je važan za muslimane?

Započeo je Ramazan, najsvetiji mjesec za stotine milijuna muslimana diljem svijeta. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija službeno su 1. ožujka proglasili prvim danom posta, no početak ovog svetog razdoblja može varirati od zemlje do zemlje. Razlog tome leži u islamskoj tradiciji određivanja početka mjeseca prema promatranju polumjeseca, što znači da Ramazan ne počinje istog dana u svim državama. No, što zapravo znači Ramazan, koliko traje i zašto je toliko važan za muslimane?

Ramazan, odnosno deveti mjesec islamskog kalendara, predstavlja najsvetije razdoblje za muslimane diljem svijeta. Period je to godine koji je obilježen postom, molitvom i zajedništvom. Prema tradicionalnom vjerovanju, upravo je tijekom Ramazana poslaniku Muhamedu započela objava Kur’ana, što ovom svetom mjesecu daje poseban duhovni značaj i središnje mjesto u životu muslimana.

No, Ramazan nije samo razdoblje posta! To je najsvetije razdoblje u islamskom kalendaru, vrijeme duhovnog pročišćenja, zajedništva i solidarnosti. Od zore do sumraka muslimani se suzdržavaju od hrane i pića, pušenja i intimnih odnosa, pa se nakon zalaska sunca okupljaju na „iftaru“, odnosno obroku kojim prekidaju dnevni post. Taj trenutak čin je okrijepe i prilika za povezivanje s obitelji, prijateljima i zajednicom, što Ramazan čini jednim od najposebnijih razdoblja u islamskoj tradiciji.

Ramazan završava proslavom Ramazanskog bajrama, trodnevnog blagdana koji simbolizira duhovnu obnovu i zajedništvo. Tijekom ovog blagdana, muslimani posjećuju obitelj i prijatelje, razmjenjuju darove i zajedno slave završetak mjeseca posta.

Ramazan traje 29 ili 30 dana, ovisno o lunarnom kalendaru i uočavanju mladog mjeseca. Budući da islamski kalendar slijedi mjesečeve faze i kraći je od gregorijanskog za približno 10 do 12 dana svake godine, datum početka i završetka Ramazana neprestano se pomiče. Zbog toga ovaj sveti mjesec svake godine pada u različito doba prema zapadnom kalendaru te postupno prolazi kroz sva godišnja doba.

Post tijekom Ramazana jedan je od pet stupova islama, temelj vjerskog života svakog muslimana. Prema islamskom učenju, post nije samo suzdržavanje od hrane i pića, već i čin duhovnog pročišćenja, jačanja samodiscipline te produbljivanja veze s Bogom.

Kur’an jasno propisuje post svim odraslim muslimanima koji su zdravstveno sposobni pridržavati se ove vjerske obveze: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je bio propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili” (Kur’an, 2:183). Ovim se post ne promatra samo kao fizičko odricanje, već i kao prilika za unutarnju refleksiju, jačanje strpljenja i suosjećanja prema onima koji se svakodnevno suočavaju s glađu i oskudicom.

U mnogim muslimanskim zemljama iftar, obrok kojim se prekida post, tradicionalno započinje datuljama i vodom. Ova praksa potječe iz predaje poslanika Muhameda, a datulje, bogate prirodnim šećerima, brzo vraćaju energiju nakon cjelodnevnog posta. Iako je osnovni koncept iftara univerzalan, gastronomske tradicije razlikuju se od zemlje do zemlje. U Turskoj je nezaobilazan dio iftara topla juha od leće, u Maroku se često poslužuje bogata harira juha, dok su na Balkanu i Bliskom istoku omiljeni specijaliteti pite, hurmašice i baklave.

Osim posta, Ramazan je vrijeme kada se muslimani posebno potiču na činjenje dobrih djela i pomaganje potrebitima. Jedan od ključnih načina iskazivanja solidarnosti je zekat, jedan od pet stupova islama, koji obvezuje imućne muslimane da dio svog bogatstva podijele s onima kojima je najpotrebnije. Tijekom Ramazana mnoge zajednice organiziraju besplatne iftare za siromašne i putnike, što stvara atmosferu zajedništva i suosjećanja koja odražava istinski duh ovog svetog mjeseca.

Jedna od posljednjih deset noći Ramazana ima poseban značaj – Lejletu-l-kadr, ili Noć sudbine, za koju se vjeruje da je noć kada je započela objava Kur’ana. Prema islamskom učenju, molitve i dobra djela učinjena tijekom ove noći vrjednija su od tisuću drugih mjeseci. Muslimani je provode u intenzivnoj molitvi, tražeći oprost i Božju milost… Vjeruju da je to najblagoslovljenija noć u cijeloj godini.

Muslimanski astronauti suočavaju se s jedinstvenim izazovima kada Ramazan provode u svemiru. Naime, u uvjetima gdje izlasci i zalasci sunca mogu trajati svega nekoliko minuta, post se obično prilagođava vremenu u Mekki ili rodnoj zemlji astronauta. Prvi musliman koji je postio u svemiru bio je Malezijac Sheikh Muszaphar Shukor, koji je 2007. godine boravio na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Kako bi se prilagodio specifičnim uvjetima, pridržavao se posebnih smjernica koje su sastavili islamski učenjaci, koji su mu omogućili da poštuje ramazanske obrede čak i u bestežinskom stanju.