Na manje od 200 kilometara od Zagreba nalazi se rudnik koji skriva nevjerojatno bogatstvo: iz njega su izvučena dva olimpijska bazena srebra

Planine nisu ostavile puno prostora slovenskoj Idriji. Stisnuo se taj gradić između njihovih zelenih obronaka, uz rijeku Idrijcu koja si je tamo probila put. Simpatičan je, pristupačan i gostoljubiv taj grad, prepun vrlo posebnih priča. Jedna od njih, najvažnija, veže se uz idrijsko podzemlje. Naime, upravo je taj slovenski grad bio središte vađenja živog srebra, odnosno žive, a nevjerojatnu priču o njegovoj dugoj rudarskoj prošlosti danas priča Antonijev rov.

Naći ćete ga u samo središtu tog grada i nezaobilazna je atrakcija istog. On je, kao najstariji očuvani ulaz u rudnik u Europi, samo dio danas zatrpanog rudničkog labirinta koji se proteže ispod grada, a kojem je sudbina bila zapečaćena u znaku tog tekućeg metala negdje otprilike u vrijeme otkrića Amerike. Jedan od tamošnjih stanovnika u vodi je primijetio nešto svjetlucavo. Mislio je da je srebro, no bila je to živa koja će od tada oblikovati život grada, zamutiti sada čiste vode Idrijce i ogoliti padine brda na kojima se pušilo iz topionice rude.

Danas, kad kročite u Idriju, nikada ne biste pomislili da je ona bila rudarski grad. No, u Antonijevu rovu, dijelu nekadašnjeg rudnika žive koji je otvoren za turističke obilaske, doznat ćete prave razmjere podzemnih iskapanja koja su se tamo provodila. Naime, Idrija je najstariji rudarski grad u Sloveniji, a 2012. godine upisana je i na popis svjetske baštine, uz najveći rudnik žive na svijetu, Almadén u Španjolskoj pod nazivom ‘Baština žive’.

Ta rudarska povijest tog slovenskog grada, kao doma drugog najvećeg rudnika žive na svijetu, toliko je glasna i zanimljiva da nadglasava čak i njegove druge atribute. Primjerice, Idrija je dom najstarije škole čipkarstva u Europi. Ali i jednog od najstarijih kina koje je i dalje u funkciji.

Turistički obilazak Antonijeva rova u pratnji vodiča počinje, naravno, tradicionalnim rudarskim pozdravom ‘sretno’. Natpis na zidu tek je naznaka ogromnog labirinta koji se nalazi ispod grada: ukupno 700 kilometara rudarskih rovova koji su išli u dubinu od čak 400 metara te u širinu 1500. No, kao posjetitelj spustit ćete se u unutrašnjost zemlje tek nekoliko desetaka metara, no vjerujte nam, sasvim dovoljno da osjetite atmosferu i zamislite se nad prikazima rudara u stvarnoj ljudskoj veličini i njihovoj svakodnevici. U rudniku ćete posjetiti i tamošnju kapelicu.

Prolazi u rudniku, doznat ćete kad kročite u njegovu unutrašnjost i stanete među ostalim na iste stepenice po kojima su hodale tisuće rudara kroz njegovu povijest, probijan s po pet do šest tona eksploziva dnevno. Radilo se na palentu, reći će vam vjerojatno vodič u rovu, baš kao što je i nama, želeći naglasiti jednostavnost tadašnjih radnika uvjeta. Isprva nisu imali ni nikakvu zaštitu. Brojni rudari trpjeli su posljedice izlaganja živinim parama, koje su utjecale na živčani sustav. Još je gore bilo, doznat ćete, u topionici rude na brdu, gdje su pare bile još intenzivnije.

Doznat ćete isto tako da je rudnik u kojem stojite bio svojedobno najbolji rudnik Habsburškog carstva. Tijekom njegove povijesti iz njega je izvučeno cinabaritne rude u količini koja je potrebna za izgradnju jedne i pol Keopsove piramide. Rudnik je ‘izrodio’ čak dva olimpijska bazena žive. I sami ćete je moći vidjeti u rudniku kako svjetluca, doduše zaštićenu, iza stakla.

No, Antonijev rov samo je dio šireg rudarskog sustava koji je nekada prljao grad, ali značio i njegov prosperitet i život. Svakako razgledajte i idrijski kamšt, ostatak gorostasnog sustava vodenih pumpi koje su sezale u dubinu do 283 metra i ispumpavale vodu iz rudnika. Riječ je o velikom vodenom kotaču promjera 13,5 metara, najvećem takvom očuvanom u Europi.

Što se tiče ulaznice u Antonijev rov, ona za odrasle stoji 15 eura. Umirovljenici i studenti trebat će izdvojiti 12 eura, dok djeca od 6 do 15 godina plaćaju sedam eura. Ulaznica za one najmanje, djecu od dvije do pet godina, stoji dva eura. Radno vrijeme i satnicu vođenih obilazaka Antonijeva rova možete vidjeti na internet stranici istog.