Najvažniji morski prolaz na svijetu nalazi se usred grada od 16 milijuna ljudi: dug je samo 30 kilometara, a spaja Europu i Aziju

Sam spomen njegova imena zaziva strahopoštovanje i evocira njegovu važnost. Upravo on je mjesto gdje se ‘sudaraju’, ali i ‘ljube’ kontinenti i kulture te time definitivno jedan od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu. Bospor, ‘plava’ traka stisnuta između Europe i Azije, poveznica je dvaju mora, Mramornog i Crnog, ali i najuži međunarodni tjesnac na svijetu. U nastavku teksta doznajte fascinantne činjenice o tom slavnom morskom tjesnacu!

Bospor, kao najuži međunarodni tjesnac, širok je od 660 do 3600 metara. U dužinu se proteže 30 kilometara, a maksimalna mu dubina iznosi 124 metra. Prepun je zaljeva, a njegove su obale napučene. U zaljevu koji nosi ime Zlatni rog, na njegovu južnom kraju, protegla se jedna od najvažnijih svjetskih metropola, Istanbul.

Bospor nije oduvijek takav kakvog ga znamo danas. Naime, on je nekada bio riječna dolina koju je potopilo more kada se njegova površina uzdigla. I upravo je more njegov glavni vladar. Bospor je poznat po tome što u njemu postoje dvije struje. Jedna je površinska, koja teče prema Egejskom moru. Druga je dubinska, koja teče prema Crnom moru. Ta dubinska struja zaustavlja se na podmorskom pragu nasuprot ulazu u Crno more te se vraća, miješajući se s površinskom strujom.

Obale Bospora oduvijek su bile popularno mjesto. Upravo na njima smjestio se i sam Istanbul, istinski megagrad te jedini grad u svijetu koji se proteže na dva kontinenta. Europski i azijski dio grada razdvaja upravo Bospor, no oni su naravno povezani mostovima i tunelom. Na tjesnac paze i slavne utvrde, primjerice Anadolu Hisari iz 1390. godine na azijskoj strani te Rumeli Hisari iz 1452. na europskoj obali Bospora.

Strateška važnost Bospora bila je golema, kako zbog simboličnog ‘poljupca’ kontinenata, tako i zbog povezivanja dvaju mora. Isto vrijedi i za njegovu trgovačku ulogu, koja ni danas nije izgubila na značaju. Riječ je o jednoj od najprometnijih pomorskih ruta na svijetu, a kontrola nad Bosporom, mjestom susreta istoka i zapada, oduvijek je značila iznimnu moć, ali i nosila sa sobom nemirnu i često burnu povijest. Tako su, primjerice, vojske pod vodstvom perzijskog cara Darija preko Bospora prelazile mostovima sastavljenima od brodovlja, dok su se u njegovim vodama plijenili trgovački brodovi s hranom.

A kad smo već kod hrane, neizmjerno je bitan i u smislu izlova ribe, a povremeno se, zbog cvatnje fitoplanktona, oboji u tirkiznu boju. Danas je i, sam po sebi, prava turistička atrakcija. Vožnja trajektom ili nekom drugom vrstom plovila po Bosporu jedna je od onih obaveznih aktivnosti u Istanbulu, kao i pogled na vile iz otomanskog doba koje krase njegove obale. Njih čak 360 krasi obje obale Bospora.

Slavni su i mostovi koji nadvisuju Bospor, njih tri, svi redom viseći. U tom trojcu možda je najrazvikaniji Most mučenika 15. srpnja, otvoren za promet 1973. godine. Most Fatih Sultan Mehmet, poznat i pod nazivom ‘drugi bosporski most’ dugačak je 1510 metara i izgrađen na najužem dijelu tjesnaca. Treći bosporski most, most Yavuz Sultan Selim, jedan je od najduljih visećih mostova na svijetu, dug je čak 2164 metara. Promet se odvija i pod vodom, primjerice u Tunelu Eurasia, prvom podzemnom ‘dvokatnom’ tunelu na svijetu.

Za kraj, moglo bi vas zanimati zašto Bospor nosi to ime. Porijeklo njegova imena proizlazi iz grčke mitologije i grčkog jezika, a dolazi od riječi ‘bous’ odnosno krava te ‘poros’ to jest prolaz. Prema tome Bospor bi značio ‘kravlji prolaz’. Uz ime, i tjesnac, veže se i mit o bogu Zeusu koji se, iako je bio u braku s božicom Herom, zaljubio u princezu Io. Kako bi zaštitio ljubavnicu od pobješnjele Here, Zeus je Io pretvorio u kravu. No, nije uspjelo.

Ljuta Hera je Io, koja je imala lik krave, progonila obadom, koji ju je neprestano ubadao i nanosio joj bol. Kako bi pobjegla, bježala je s kontinenta na kontinent, a kada je prolazila iz Egejskog u Crno more, formirao se Bospor. Pokušavajući se riješiti napornog obada, Io je isto tako mahala i glavom te jednim svojim rogom stvorila Zlatni rog.