IZ PRVE RUKE
Mjesta
Selo duhova na idiličnom talijanskom brežuljku, kojeg je uništio razoran potres, danas je šarena umjetnička komuna u kojoj se živi jednostavnim životom
Bio je prvi dan korizme, krajem veljače 1887. Zora je svitala i sramežljivo zimsko sunce bacalo je prve zrake na slikovite ligurijske brežuljke. Odjednom se čulo strašno podrhtavanje. Oni, koji su već ustali, gubili su tlo pod nogama, krovovi su propadali u skromne sobe, više desetaka ljudi izgubilo je život. Bio je to dan koji je potpuno promijenio povijest gradića Bussana i njegovih stanovnika. Danas je talijansko selo Bussana Vechia, u prijevodu “stara Bussana”, spomenik tom burnom događaju, ali i neobična umjetnička komuna koja privlači posjetitelje iz cijelog svijeta.
zaštitnik grada KarlovcaNikad osvojena utvrda u srcu Hrvatske čuva stoljetne tajne plemića i vojnika, a prema legendi ju s gradom povezuje mistični tunel
Nastavi čitatiKROVOVI SU PADALI NA LJUDE U POSTELJI, SVE JE UNIŠTENO
Povijest Bussane seže u 7. stoljeće, kad su se na brežuljku u talijanskoj regiji Ligurija pojavila prva stalna naselja. Ne čudi što su ga prvi stanovnici odabrali za svoj dom: zbog geografskog položaja područje je bilo lako obraniti. U narednim stoljećima naselje je napredovalo, raslo, izgrađen je dvorac, crkve i kamene rezidencije. I onda je tog jutra, na Pepelnicu, sve uništeno – i doslovno postalo pepeo. Krovovi su padali i ubijali ljude u postelji, krov crkve urušio se taman dok je dio vjernika bio na prvoj jutarnjoj misi. Strašna je tragedija pogodila cijeli kraj.
Bussana je proglašena nenastanjivom, obećana obnova nikad se nije dogodila i posljednji stanovnici su iselili 1894. Dvije godine nakon potresa u podnožju je niknulo novo naselje, Bussana Nuova, a Bussana Vechia postala je napušteni grad duhva.
Neotkrivena strana EuropeEuropska država s najmanje turista pravi je skriveni dragulj: dom je vrhunskih vina, slikovitih sela i zelenih brežuljaka, a godišnje ju posjeti tek 11 tisuća ljudi
Nastavi čitatiU ŠEZDESETIMA U SELO DOLAZI SLIKAR SA SICILIJE I OSNIVA UMJETNIČKO NASELJE
I tako su ostaci kamenih zgrada stajali i propadali desetljećima. Prve su ih ilegalno naselili migranti iz južne Italije nakon Drugog svjetskog rata, ali policija ih je ubrzo iselila. Kako bi obeshrabrili buduće slične pokušaje, vlasti su dale uništiti sva stubišta i krovove. No to nije spriječilo sljedeći pokušaj naseljavanja.
Početkom 1960-ih godina u grad Bussana Vechia stiže slikar sa Sicilije, Vanni Giuffre, koji ovdje uspostavlja međunarodnu zajednicu neovisnih umjetnika. Oni su u selu živjeli radili, unatoč nedostatku osnovnih sanitarnih uvjeta. Mjesto, naime, nije imalo ni struje, ni tekuće vode, a kuće su bile u poluraspadnutom stanju. Malo po malo su ih uređivali i obnavljali i umjetnička komuna živi i danas.
IDEJA JE ŽIVJETI JEDNOSTAVAN ŽIVOT, BEZ STEGE MODERNOG DOBA
Od tada do danas u mjestu je neprestano nekoliko desetaka umjetnika. Procjenjuje se da ih je danas više od 60, i to iz svih krajeva svijeta. Uglavnom su to umjetnici i obrtnici, koji nastoje održati slobodni umjetnički duh živim jednostavnim i jeftinim životom bez stega modernog društva. Nije policija, dakako, propustila intervenirati. Povremeni sukobi s vlastima stvarnost su u selu od prvog dana, ali su svi pokušaji deložacije do sad bili neupješni.
Tenzije s lokalnim stanovništvom, vlasnicima zemljišta u gradu, eskalirali su 25. srpnja 1968. godine kada je policija poslana u naselje kako bi ga iselila. Policiju je dočekalo zabarikadirano stanovištvo koje je odbijalo mirno otići. Sve su pratili i novinari iz čitavog svijeta, pa je policija odustala od primjene sile i potencijalnog sukoba.
U BUSSANU VECHIJU STIŽE I SVE VIŠE STRANACA I TURISTA
Kako pišu svjetski mediji, komuna živi i danas i novi stanovnici redovito pristižu. Sa svih se krajeva čuju različiti svjetski jezici, a sve je više i posjetitelja i turista. Od novog naselja Bussana Vechia udaljena je samo dva kilometra, ali cesta je strma i u vrijeme kiše nesigurna pa se preporuča ići automobilom. Gosti mogu prošetati uskim ulicama, razgovarati s umjetnicima, posjetiti ateljee, kupiti suvenire, razgledati crkvu čiji ostaci stoje iz vremena potresa, kao i tablu s popisom svih preminulih u tom događaju.
