Ovaj gradić izgleda kao spoj Beča i Budimpešte, ali u njemu nema gužvi i visokih cijena! Idealno je odredište za izlet

Ako ste već posjetili Budimpeštu, Debrecin, Pečuh ili Segedin, a treba vam ideja za city break, na samom zapadu Mađarske, na 70-ak kilometara od Beča i nadomak granice s Austrijom, čeka vas Šopron. Za njega kažu da je jedan od najšarmantnijih i najromantičnijih gradova u našem susjedstvu. Broji oko 61.000 stanovnika, a nalazi se nedaleko od Nežiderskog jezera (Mađari ga zovu Fertő), u regiji poznatoj po vinima u kojoj se isprepliću mađarski, austrijski i srednjoeuropski identitet. Oduševit će vas zanimljivim pričama, bogatom kulturom i atmosferom koja podsjeća na neka prošla vremena.

Idealan za vikend izlet, Šopron je grad u kojem se mogu vidjeti ostaci Rimskog Carstva, srednjovjekovne zidine, raskošne barokne palače i neobičan dvorac koji je jedan čovjek gradio gotovo čitav život. Povijesno središte krase mu kamene ulice, šarene fasade i građevine iz različitih epoha: rimski temelji ondje stoje tik uz renesansne kuće i barokne palače.

Najpoznatiji simbol grada svakako je 58 metara visok Vatrogasni toranj. Temelji mu stoje na mjestu nekadašnjeg rimskog foruma iz antičkog grada Scarbantije, ima cilindrični dio iz srednjeg vijeka, balkon i satnu kulu iz razdoblja renesanse te prepoznatljivu kupolu iz barokne ere.

Do njegovog vrha vodi gotovo 200 spiralnih stepenica. A jednom kad ih savladate, pred vama će se otvoriti fantastičan pogled na krovove Šoprona i okolne brežuljke, a za vedrih dana s tog mjesta mogu se vidjeti čak i obrisi austrijskih Alpa te planinskih vrhova Rax i Schneeberg.

Nekadašnji čuvari tornja građane su upozoravali na požare i dolazak stranih vojski, održavali gradski sat, a prema ugovoru s gradskim vlastima morali su svirati i na vjenčanjima, festivalima te pogrebima.

Uz Vatrogasni toranj veže se i jedna povijesna priča. Nakon raspada Austro-Ugarske početkom 20. stoljeća raspravljalo se o tome hoće li Šopron pripasti Austriji ili Mađarskoj. Na referendumu održanom 14. prosinca 1921. za ostanak u Mađarskoj glasalo je 65 posto stanovnika. Od tad Šopron nosi počasni naziv ”Civitas Fidelissima” (”najvjerniji grad”), a godišnjica referenduma i danas se slavi kao gradski praznik.

Šopron se i 1989. našao u središtu europskih zbivanja. Tad se vrlo blizu ovog grada, na granici između Austrije i Mađarske, održao Paneuropski piknik, mirni prosvjed tijekom kojeg je više od 600 građana Istočne Njemačke iskoristilo priliku za bijeg prema Zapadu. Taj događaj mnogi smatraju jednim od ključnih koraka koji su ubrzali pad Berlinskog zida.

Osim poviješću, ovaj mađarski dragulj osvaja i kulturom. Na njegovom glavnom trgu nalazi se impresivna Muzejska četvrt u kojoj možete razgledati izložbe koje pokrivaju razdoblje od prapovijesti do suvremenog doba. Riječ je o modernom kompleksu koji je nastao povezivanjem nekoliko povijesnih građevina, među kojima se izdvajaju Vatrogasni toranj te Storno i Fabricius kuća, jedne od najstarijih građanskih kuća u Šopronu.

Ljubiteljima arhitekture posebno će se svidjeti Esterházyjeva palača, povijesna Gradska vijećnica i nekadašnja plemićka Eggenberg kuća, danas zaštićeni spomenik, kao i brojna renesansna te barokna zdanja koja stvaraju dojam otvorenog muzeja pod vedrim nebom.

Još jedna atrakcija u Šopronu je Taródijev dvorac. Više od pola stoljeća, sve do svoje smrti 2010., vlastitim rukama gradio ga je soboslikar István Taródi, koristeći stotine vagona kamena i opeke. U građevinu koja imitira srednji vijek uložio je svu ušteđevinu, a zbog neobične skulpture sove koju je postavio na jedan od balkona, mještani su ovo zdanje, do kojeg vodi pokretni most iznad jarka, prozvali i ”dvorcem sove”.

Za predah od gradske vreve najbolje je zaputiti se prema Károly vidikovcu. Smješten usred šumskog područja Lövérek, ovaj toranj pruža prekrasan pogled na grad, Nežidersko jezero i okolne planinske vrhove. Za kraj, tu je i Sopronbánfalva, povijesni dio Šoprona u kojem se nalazi Pavlinsko-karmelićanski samostan i crkva Kraljice neba.

Kompleks datira iz 15. stoljeća i do njega vode kamene ”stepenice svetaca”. Dio samostana u međuvremenu je prenamijenjen u butik hotel, ali ostatak kompleksa i dalje ima sakralnu funkciju. Jedno je sigurno: u ”moru” gradova koji se trude impresionirati veličinom, mađarski Šopron ima drugačiju strategiju, on osvaja šarmom i baš zato ostaje u sjećanju.