Umjetnička četvrt Pariza sinonim je za opuštenost, slobodu i bunt, a iz nje se pružaju najljepši pogledi na grad svjetla

Eiffelov toranj, Notre Dame, Montmartre… Svaki put kad se krene u pobrajanje pariških atrakcija, svih zdanja i lokaliteta koje treba obavezno vidjeti u gradu svijetla, ljubavi i mode, Montmartre, slavna umjetnička četvrt, uvijek je negdje pri vrhu. Sanjalačka, otkačena, boemska, umjetnička i buntovnička, ta je četvrt jedna od najpoznatijih u slavnoj francuskoj prijestolnici. Ovo je sve što trebate znati po pariškom kvartu kojim su nekada koračali neki od najvećih umjetnika svih vremena!

Da je nešto posebno, pokazuje odmah i sam položaj te poznate pariške četvrti. Montmartre se smjestio na najvišoj prirodnoj točki grada Pariza, Butte Montmartre, to jest skraćeno ‘La Butte’. S njegovih 130 metara nadmorske visine samo je ljudskom rukom građen Eiffelov toranj viši. S obzirom na to, Montmartre je kralj pogleda na Pariz, no to nije jedina njegova posebitost. Ne zna se kako je dobio ime. Dvije su teorije – jedna da ime istoimenog brda na kojem se nalazi potječe od Mons Martis, što na latinskom znači planina Marsa. Druga se veže uz Svetog Dionizija Pariškog, prvog biskupa Pariza, koji je tamo dekapitiran 250. godine – ime bi ona bilo izvedenica od ‘Mount of the Martyr’, odnosno brdo mučenika.

Jedna od središnjih točaka četvrti te jedna od njezinih najvećih atrakcija je crkva Sacré-Cœur, odnosno bazilika sv. Srca, koju se, s obzirom na to da se nalazi na vrhu brda, može vidjeti iz svih dijelova Pariza. Izgrađena je krajem 19. stoljeća, na njoj je radilo čak šest arhitekata, a dom je najvećeg mozaika u Francuskoj, površine 480 metara četvornih. No, najzanimljiviji je, u građevinskom smislu, sam materijal od kojeg je sazdana – kamena koji, kad se smoči, otpušta kalcij pa ona svakom kišom postaje sve bjelija. Pokraj nje nalazi se pak najstarije groblje u Parizu – Cimètiere du Calvaire, koje datira iz 1688. godine, iako sve ukazuje na to da su se mrtvi tamo pokapali i u 7. stoljeću.

Četvrt Montmartre je posebna i po tome što je, tvrde, sačuvala ‘šarm sela usred velegrada’. Naime, i danas obiluje vrtovima, a na njegovu se području nalazi i jedini preostali vinograd u Parizu, Clos Montmartre, na sjevernoj strani La Buttea. A ono je, općenito govoreći, nekada izgledalo potpuno drugačije. Na njemu su stajali deseci vjetrenjača, od kojih danas stoje samo dvije – Moulin Radet i Moulin de la Galette.

No, najpoznatija vjetrenjača u četvrti, i općenito u Parizu, ipak bi bila ona koja krasi svjetski slavi Moulin Rouge, jedan od najstarijih aktivnih kabareta u Europi. Upravo on bio je produkt atmosfere koja je vlada u Montmartreu – opuštenosti i raznovrsnosti te slobode koja je okupljala kako umjetnike tako one koji su tražili nešto neuobičajeno. Korijeni kabareta sežu u 1889. godinu, kao plesne dvorane, no originalni je izgorio 1915. godine. Ponovno je izgrađen i djeluje i danas, kao živući simbol okupljališta umjetnika i boema, ali i svih onih željnih zabave i uzbuđenja.

No, četvrt Montmartre je poznata i po svojoj buntovnosti. On je dio grada Pariza postao tek 1860. godine, dotad je bio samostalno selo, a kao mjesto koje je uvijek različitosti dočekivalo otvorenih ruku imao je, kažu, drugačiju osobnost od ostatka grada. Čak su se u jednom trenutku, 1871. godine, njegovi stanovnici pobunili protiv lokalnih vlasti i razvili svoju vlastitu La Commune. Ona nije dugo bila na životu, trajala je svega tri mjeseca, no bila je jasan pokazatelj stava. Kvart i danas slovi kao ‘drugačiji’.

S obzirom na svoj karakter, Montmartre je uvijek privlačio i brojne umjetnike. Među onima koji su koračali njegovim ulicama i tamo stvarali bili su neki od najvećih, primjerice Picasso, Degas, Modigliani, Miro, Manet, Toulouse-Lautrec, Géricault, Renoir i Van Gogh. Umjetnički štih i danas je u toj četvrti jako živ: Musée Montmartre jedna je od institucija koja ga čuva, kao i Halle Saint-Pierre. Tu je i niz galerija, ali i slavni trg Place du Tertre, na kojem djeluje niz karikaturista i crtača.

Na kraju, četvrt Montmartre je, kako je na brdu, poznata i po svojim brojnim stepenicama – ima čak 38 stubišta, i to različite duljine. Oni koji žele mogu si pomoći i tamošnjoj uspinjačom, Funiculaire de Montmartre, ali i predahom u brojnim restorančićima i kafićima. Na jednoj od tamošnjih najduljih i najslavnijih ulica, Rue Lepic, 1898. godine Luis Renault je izradio svoj prvi automobil, a zanimljiva je i činjenica da je ovu ionako slavnu četvrt dodatno diljem svijeta proslavio i predivan film Amelie iz 2001. godine, koji je režirao Jean-Pierre Jeunet. Neke od lokacija u filmu – poput trgovine ili kafića – su stvarne i dalje u funkciji.