Crkva u malom zagorskom selu ima jedan od najraskošnijih baroknih interijera u Europi: krase ga divne freske, orgulje i pozlaćeni inventar

Na južnim obroncima planine Ivanščice, u samom srcu zelenog Zagorja, smjestilo se pitoreskno selo Belec. Administrativno pripada gradu Zlataru, a iako ima svega 370 stanovnika, može se pohvaliti jednim od najveličanstvenijih primjera vjerske arhitekture u sjevernom dijelu Lijepe naše. Naime, župna crkva sv. Marije Snježne smatra se pravim remek-djelom hrvatskog baroka, a njezin bogato ukrašen inventar ubraja se u najljepši primjerak graditeljske baštine baroka u čitavoj Europi. Spomenuta rimokatolička zavjetna crkva zaštićeno je kulturno dobro i nezaobilazna postaja koju izletnici rado posjećuju na proputovanjima kroz živopisnu Krapinsko-zagorsku županiju.

Crkva sv. Marije Snježne izgrađena je 1674., a dala ju je izgraditi Elizabeta plemenita Keglević-Erdődy. Prvi put spominje se dvije godine poslije kao kapela u Kostanjevcu. Prema rukopisu anonimnog pisca iz davne 1758., Djevica Marija i anđeo ukazali su se župniku i poveli ga prema mjestu na kojem će, u čast Bogorodice, sagraditi kapelu pod nazivom Snježna. Kao donatorica za podizanje crkve navodi se upravo Elizabeta Keglević-Erdödy, koja je darovala zemljište za župu sv. Marije Snježne.

Sama građevina prvotno je imala nepravilno svetište i pretpostavlja se da je bila napravljena u gotičkom stilu. Njezino dograđivanje i proširivanje trajalo je čitavo stoljeće, a današnji izgled dobila je 1739., kad su joj dodane kapela i sakristija u baroknom stilu. Osim impozantnog zvonika smještenog uz zapadno pročelje, oko čitave crkve podignuta je i cinktura, bedem, tj. zid s kulama i trijemom.

Unutar crkve, koja slovi kao zaštitnica Krapinsko-zagorske županije, pronaći ćete impresivne zidne slike i pozlaćeni drveni inventar u baroknom stilu. Nekolicina vrhunskih majstora, među kojima je bio i kipar Joseph Schokotnigg iz austrijskog Graza, od 1739. do 1743. bili su zaduženi za stvaranje čak pet oltara – glavni (sv. Marije Snježne) i četiri sporedna (sv. Barbare, sv. Josipa, sv. Stjepana prvomučenika i sv. Krunice). Spomenuti Schokotnigg izradio je i crkvenu propovjedaonicu.

Orgulje za crkvu sv. Marije Snježne 1863. napravio je Joseph Smolle, majstor iz Pregrade. Sakralna ljepotica u Belcu nekad je imala i dvostruki kor, no nakon ugradnje orgulja, uklonjeno je gornje pjevalište. Sačuvano je samo donje, čiju ogradu krase prizori Navještenja i Drveta života.

Samu unutrašnjost crkve od 1740. do 1742. oslikavao je glavni majstor Ivan Krstitelj Ranger, najbolji barokni slikar hrvatskih pavlina, a pomagala su mu još dva ili tri redovnika. Prekrasne belečke freske koje oduzimaju dah raspoređene su uglavnom po svodovima crkvenog broda, kapele i apside. Mnogi povjesničari umjetnosti upravo zidne slike iz crkve sv. Marije Snježne smatraju najljepšim i najočuvanijim radom dotičnog umjetnika austrijskog porijekla, koji je veći dio svog života proveo baš u Hrvatskoj.

Župna crkva u Belcu bila je, uz svetište u Mariji Bistrici, glavno proštenjarsko odredište u Zagorju, a posljednji put obnavljana je u razdoblju od 1994. do 2005. godine. O njoj je 1942. snimljen i dokumentarni film ”Barok u Hrvatskoj”. Potpisuje ga Oktavijan Miletić, redatelj, snimatelj, scenarist i glumac, prvi hrvatski filmski autor koji se smatra utemeljiteljem hrvatske (i jugoslavenske) kinematografije. Dokumentarac je u ljeto iste godine službeno predstavljen na venecijanskoj Mostri, najstarijem međunarodnom filmskom festivalu na svijetu.