Ako mislite da znate sve o Krku, ovo nerazvikano mjesto će vas iznenaditi! Jako je šarmantno, a čuva i povijest staru stotinama godina

Visoki zvonik i crveni krovovi okupljeni oko njega, poput dječice oko majke. A oko njih gusto zelenilo, a nešto dalje i obilje plave… Dobrinj na Krku izgleda poput neke slike, pogled na njega zaziva asocijaciju na Istru, on je istinski ukras otoka Krka. Mami svojim kamenim kućama i uskim ulicama, priča zanimljive priče iz svoje duge povijesti, gosta poziva da uroni u njegove tajne i prepusti se njegovu šarmu. Dobrinj bi lako mogao biti vaše iduće odredište, a ovo su neke od njegovih zanimljivosti.

Smjestio se na sjeveroistoku otoka Krka, na uzvisini, na kojih 200 metara nadmorske visine. I budno motri okolicu, prvenstveno uvalu Soline koja se prostire podno njega. Voljen je oduvijek. Prvo od strane Rimljana, a onda i Ilira koji su upravo na mjestu gdje stoji suvremeno naselje nekada davno podigli svoje. U biti, Dobrinj je jedan od krčkih povijesnih ‘stupova’. Jedan je od najstarijih tamošnjih kaštela, odnosno srednjovjekovnih gradskih središta, uz slavne Bašku, Vrbnik i Omišalj.

No, iako im je po tome sličan, uvijek je bio nekako poseban. Naime, od svih njih, jedini on nije bio smješten na samoj obali. Isto tako, nikada nije imao bedeme. Stoga ni ne čudi da je znao biti na meti napada, među ostalim gusara.

Prvi put se spominje davne 1100. godine, bio je važno glagoljaško središte i centar pismenosti, a tamošnje su matične knjige najstarije u Hrvatskoj. Počeli su ih pisati još 1559. godine. No, glavni izvor prihoda za to mjesto ipak nije bila glagoljica. Bila je to sol iz uvale Soline. Danas se Dobrinj upisuje na mapu krčkih turističkih odredišta, no i dalje je u sjeni razvikanijih mjesta na tom otoku.

No, razloga za posjet tom krčkom mjestu je mnogo. Za početak, izbliza valja pogledati najupečatljivije zdanje u mjestu, a to je zvonik. Uz sam zvonik veže se legenda. Navodno je na njega tijekom gradnje bila bačena kletva prema kojoj se on trebao neprestano urušavati. Sudeći po tome da je kroz svoju povijest doista stradavao, možda tu ima nešto. Naime, pretrpio je čak dva udara groma, u Drugom svjetskom ratu je razoren… No, zanimljivo je da on sam ne stoji uz župnu crkvu sv. Stjepana kao što bi se to očekivalo. On se jednim dijelom nalazi na ulazu na vidikovac Zemjinu, a drugim u Jardinu, odnosno parku.

No, i ostatak grada priča zanimljive priče. Primjerice, na potezu od Place do Jardina nalaze se dva otvora i figura koja podsjeća na glavu konja. Ona je nekada služila za mjeru dužine, u biti je riječ o građevinskom potpornju, dok su otvori bili mjere za žito i ulje u kojima se plaćao porez. Na prošlost podsjeća i Maskeron iz 1738. godine. No, ni danas se ne zna tko je isklesao tu kamenu glavu muškarca. Ni zašto.

Za one koji žele uroniti još dublje u povijest ovog krčkog mjesta, mimo ležerne šetnje njime, ima opcija na pretek. Primjerice, Etnografski muzej s jednom od najvećih etno zbirki u Hrvatskoj te etnografska zbirka u vlasništvu obitelji Barbalić. Tu je i vrijedna sakralna zbirka te galerija Infeld koja se nalazi u kući moreplovca Franje Vuškovića.

Iako Dobrinj nije na samoj obali, plaža u okolici svakako ima. Svatko će pronaći što mu odgovara, kažu u Turističkoj zajednici Općine Dobrinj, ima ih od pješčanih do kamenitih, a ističe se plaža u spomenutoj uvali Soline poznata po ljekovitosti svog mulja, odnosno blata. Područje obiluje i stazama, što pješačkim što biciklističkim.