Dolina ćupova jedno je od najopasnijih arheoloških nalazišta na svijetu, a lokalni narod vjeruje da su ga stvorili divovi

Foto: Shutterstock
piše Martina Hrupić

Jedno od najneobičnijih, ali i najopasnijih arheoloških nalazišta na svijetu. Tako se nerijetko opisuje Dolina ćupova, odnosno na engleskom ‘Plain of Jars’, fascinantno arheološko nalazište u središnjem Laosu, koje se smatra jednim od najvažnijih pretpovijesnih lokaliteta u Jugoistočnoj Aziji. Neobična dolina, koja je ime dobila po ogromnim kamenim ćupovima, smještena je u općini Phonsavan, u laoškoj provinciji Xieng Khuang.

Uzbudljivi klanac u blizini Bleda komadić je divlje prirode i nerazvikani biser Slovenije koji krije moćne klisure, visoke slapove i špilju s tri prozora

Prema službenim podacima, u dolini je prebrojano čak 2100 megalitskih ćupova, a arheolozi smatraju da su bili korišteni u pogrebne svrhe. Najviši kameni ćup, odnosno vrč visok je tri metra, a najteži ima oko 10 tona. Vjeruje se da su nastali u razdoblju od 500. godine prije Krista do 500. godine nakon Krista, a na UNESCO-v popis svjetske baštine uvršteni su tek 2019. godine, nakon dva desetljeća ‘čekanja’.

DILJEM PROVINCIJE OTKRIVENO JE 90 LOKALITETA S MISTERIOZNIM ĆUPOVIMA

Prema različitim izvorima, diljem provincije Xieng Khuang navodno je otkriveno 90-ak lokaliteta s kamenim vrčevima. Na nekima od njih nalazi se samo po jedan ćup, na nekima njih stotine. No, kako je navedeno na stranici UNESCO-a, sama Dolina ćupova odnosni se na nalazište koje se sastoji od ukupno 15 komponenti, od kojih su ćupovi tek jedan – tu su, naime, i grobnice, kameni diskovi za koje se vjeruje da su služili kao poklopci za vrčeve, kamenolomi i slično.

Svi ćupovi su nedekorirani, prazni i bez poklopca. Neki su prepolovljeni na pola, a neki toliko visoki da čovjek u njih ne može stojeći zaviriti. Također, za neke se pretpostavlja da su transportirani i do 10 kilometara dalje od prvotnog mjesta na kojem su nastali.

Najljepši dvorci u Europi čuvari su prošlosti i intrigantnih priča: ovih deset svaki zaljubljenik u povijest mora posjetiti barem jednom u životu

JEDNO OD NAJOPASNIJIH ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA NA SVIJETU

Samo arheološko nalazište u širem smislu i dalje predstavlja veliki izazov. Naime, slovi kao jedno od najopasnijih na svijetu. Spomenuta provincija je bila žestoko bombardirana od strane američkih snaga od 1964. do 1969. godine, za vrijeme tzv. Tajnog rata i posljedice toga još se uvijek osjećaju u tom području. Naime, tamo se nalaze tisuće neeksplodiranih bombi i ostale municije, koje i dan danas odnose žrtve. Na taj dio povijesti podsjeća i niz kratera u području, ali i djelatnost lokalnog stanovništva koje, često riskirajući život prilikom skupljanja metalnih ostataka bombi, izrađuje ukrasne predmete.

Zbog svega navedenog, nisu svi lokaliteti s ćupovima otvoreni za javnost (kao ni za arheologe što definitivno otežava daljnja istraživanja). Posjetitelji trenutno mogu na njih sedam, i to su redom Lokalitet broj 1, 2, 3, 16, 23, 25 i 52. Lokalitet broj 1 je najpopularniji i najposjećeniji, pa se tamo može očekivati i glavnina drugih turista. Isto tako, tamo se nalazi i turistička infrastruktura, među ostalim muzej posvećen lokalitetu.

FRANCUSKA ARHEOLOGINJA ISTRAŽIVALA PODRUČJE I DOŠLA DO ZAKLJUČKA O POGREBNIM URNAMA

Sve do 1930-ih godina Dolina ćupova prolazila je pa praktički nezamijećeno na Zapadu, sve dok se ona nije pojavila ‘na radaru’ francuske arheologinje Madeleine Colani. Prema izvještajima koje je ona prvotno dobila, u području su navodno bili zamijećeni i nakit, alat te drugi vrijedni predmeti, no kad je krenula s istraživanjem nije im bilo ni traga. Smatra se da je većina tih predmeta bila opljačkana.

No, ipak, naišla je na špilju u kojoj su pronađeni ljudski ostaci, kao što su spaljene kosti i pepeo te na temelju toga došla do zaključka da su se ćupovi koristili kao pogrebne urne. Na temu svojih nalaza objavila je i rad pod nazivom “The Megaliths of Upper Laos”. Do istih zaključaka kao i ona kasnije su došli i laoški i japanski arheolozi koji su istraživali područje.

ĆUPOVI SU SLUŽILI KAO SPREMIŠTA VODE ZA KARAVANE

Unatoč tome, neki ipak daju i alternativno objašnjenje. Pošto ih se navodno nalazi i na nekim drugim lokalitetima u Aziji te uz nekada bitne prometne pravce, vjeruju da su ćupovi potencijalno služili za pohranu hrane, ali u biti prvenstveno vode te da su se njima služili putnici na tim drevnim rutama. Vjeruje se da se u njima možda skupljanja kišnica tijekom monsuna kako bi je putnici koristili tijekom putovanja u sušnoj sezoni. Putnici bi koristili vodu i u znak zahvalnosti u području ostavljali darove, što bi potencijalno objasnilo prisutnost predmeta koji su se spominjali u prvotnim izvještajima o lokalitetu.

LOKALCI VJERUJU DA JE VRČEVE STVORIO DREVNI KRALJ DIVOVA

Lokalna predaja daje pak jednu potpuno drugačiju, fantastičnu perspektivu. Vrčeve je, prepričava se, stvorio kralj Cheung, drevni kralj divova koji je nekada živio u tom brdovitom području. Navodno je, nakon što je vodio jednu dugu bitku u kojoj je naposljetku i pobijedio, stvorio ćupove kako bi tijekom slavlja koje je priredio u njima služio velike količine rižinog vina.

PODIJELI ČLANAK