Najstarije naselje na Jadranu postoji duže od većine europskih država! Ove godine slavi 2410. rođendan

Otok Hvar jedna je od najposjećenijih hrvatskih destinacija, a mnogi ga nazivaju i jednim od najljepših jadranskih otoka. I dok tisuće turista otkrivaju njegove mirne uvale, kamena sela u unutrašnjosti, slikoviti arhipelag i živahan istoimeni grad, jedno mjesto malo je posebnije i za njegovu priču treba zagrebati ispod površine.

Stari Grad, smješten u dubokoj uvali, ima sve zbog čega volimo hrvatsku obalu: kamene uličice, mediteransku arhitekturu, lijepe plaže… Ali ima i još nešto što je oku na prvi pogled nevidljivo. Ima povijest dugu 2410 godina i najstariji je grad na Jadranu, te jedan od najstarijih u cijeloj Hrvatskoj.

Stari Grad na Hvaru očarat će vas na prvi pogled mirnom atmosferom, kamenim uličicama i onim mirnijim, otočnim tempom života. Grci s otoka Parosa osnovali su ga 384. godine prije Krista pod imenom Pharos, što znači da Stari Grad ima više od 2400 godina neprekinutog života, točnije star je čak 2410 godina! Malo je mjesta na Jadranu koja se mogu pohvaliti takvim kontinuitetom i bogatom prošlošću…

Stari Grad se smatra jednim od najstarijih naselja u Hrvatskoj, s neprekinutim životom koji traje više od 2400 godina. No njegova se posebnost ne ogleda samo u impresivnoj „starini“, već i u tome što se tragovi antičke kolonije i danas mogu jasno prepoznati. Stare ulice, kamene kuće i plodna polja obrađivana kroz stoljeća i danas čuvaju uspomenu na vrijeme kada su prvi grčki doseljenici ovdje započeli novi život. Hodajući tihim kalama, lako je osjetiti dah prošlih epoha i zamišljati svijet iz kojeg su stigli.

Jedna od najljepših i najposjećenijih atrakcija Staroga Grada je Tvrdalj, maleni renesansni “dvorac” s ribnjakom i perivojem iz 16. stoljeća kojeg je izgradio slavni hrvatski pjesnik Petar Hektorović. Hvarani će vam reći kako ga je gradio tijekom cijelog života i da mu je bio jednako važan kao i književno djelo. Izgradivši ovaj utvrđeni ljetnikovac, Hektorović je ostvario svoju ideju stvaranja mikrokozmosa, malog, zatvorenog svijeta u kojem prostor za život imaju sva božja bića – ribe, ptice, biljke i ljudi, objašnjavaju iz Turističke zajednice grada Staroga Grada na svojim službenim web stranicama.

Nakon što ste istražili Hektorovićevo malo carstvo, svakako prošetajte do Trga Svetog Stjepana, gdje se nalazi istoimena župna crkva. Na mjestu današnje crkve nekada je stajala prva hvarska katedrala, koja je zapuštena nakon preseljenja biskupa u grad Hvar u 13. stoljeću.

Među mnogobrojnim malim trgovima u Starom Gradu, najšarmantniji je zasigurno trg Škor. Gotovo poput kazališne kulise, što i postaje tijekom ljetnih kulturnih događanja, ovaj trg nastao je tijekom 17. i 18. stoljeća na mjestu nekadašnjeg “plićaka”. Nekada je tu bilo brodogradilište, navodi na svojim web stranicama TZ Stari Grad, od čega potječe i ime trga, jer “škor” dolazi od riječi “škver”, što na dalmatinskom dijalektu znači brodogradilište.

Starogradsko polje, koje je oduvijek nazivano “trbuh otoka Hvara”, omogućavalo je život tijekom tisućljeća i prehranjivalo njegove stanovnike. Ovaj prekrasni krajolik, koji je UNESCO upisao na popis svjetske baštine 2008. godine, zajedno sa starom gradskom jezgrom Staroga Grada, predstavlja jedan od najbolje očuvanih primjera grčke podjele zemljišta na Mediteranu.

Danas pretežno zasađeno vinovom lozom i maslinama, Starogradsko polje priča priču koja seže daleko u prošlost. Povijesni mozaik, u kojem se isprepliću grčki i rimski utjecaji, svjedoči o dugovječnosti poljoprivredne tradicije na Hvaru, pružajući posjetiteljima uvid u stoljetnu povezanost čovjeka i prirode.