Grad nevjerojatne povijesti, koji se doslovno izdigao iz pepela, nerazvikani je trezor atrakcija i posebnosti, a u njemu su izumljeni čokolada i pasta za zube

Ako tražite grad s doista impozantnom pričom, potraga je završila i staje na Dresdenu. Taj svjetski poznati grad smjestio se na istoku Njemačke, na udaljenosti od oko 30 kilometara od granice s Češkom, na rijeci Labi i podno Rudne gore, a slavan je, među ostalim, po tome što se doslovno izdigao iz pepela. Naime, tijekom Drugog svjetskog rata Dresden su saveznici, bombardirajući ga, praktički sravnili sa zemljom. U narednim desetljećima iznova je sagrađen, velikim dijelom u izvornom obliku. I bila bi šteta da nije – glavni grad savezne države Saske poznat je po svojoj prelijepoj baroknoj arhitekturi koja i danas oduševljava posjetitelje.

‘FIRENCA NA LABI’ ZBOG UMJETNOSTI, KULTURE I ARHITEKTURE

Dresden je poznat i kao grad umjetnosti i kulture, do mjere da ga ponekad nazivaju ‘Firencom na Labi’. Uz njegovo se ime veže ono poznatih umjetnika kao što su Richard Wagner, Oskar Kokoschka i Richard Strauss. Mnogo govori i to da je jedno od njegovih najpoznatijih zdanja operna kuća Semperoper. No, popis slavnih dresdenskih građevina poprilično je dug. Na njemu je, primjerice, protestantska crkva Frauenkirche čija je obnova počela tek 1993. godine. Završena je 2005. godine, a obnavljana je vrlo pažljivo te se pokušavalo koristiti što više izvornog materijale tog zdanja koje se hvali s jednom od najvećih kupola u Europi.

• 

GRAD MAKNUT S POPISA SVJETSKE BAŠTINE

Na popisu slavnih zdanja nalazi se i katedrala Hofkirche, ali i dresdenski dvorac. Vrijedi istaknuti i palaču Zwinger, u kojoj se, među ostalim, nalazi jedna od najvećih zbirki globusa u Njemačkoj. Od novijih zdanja, tu je Plavo čudo (Balues Wunder), most na Labi… U biti, grad doslovno pršti od atrakcija, a njegova snaga u tom pogledu bila mu je priznata i statusom svjetske baštine, u sklopu cjeline Dolina Dresden Laba. Nažalost, taj je status izgubljen. UNESCO je maknuo dolinu s popisa svjetske baštine nakon izgradnje modernog mosta Waldschlosschenbrucke. Time je Dresden postao prvi slučaj u Europi da je nekoj lokaciji maknut taj status te tek drugi takav slučaj na svijetu.

• 

GRAD U KOJE JE IZUMLJENA ČOKOLADA, FILTER KAVA I PASTA ZA ZUBE

Dresden se mnogo više od samih povijesno važnih građevina i doista može pohvaliti s brojnim zanimljivostima. Primjerice, dom je Muzeja higijene koji je, u svom prvotnom obliku, bio posvećen edukaciji o zdravlju. U Dresdenu je izumljena i prva čokolada 1839. godine. Tada je, naime, u novinama izašla reklama lokalne tvrtke Jordan&Timaeus, kojom se oglašavao proizvod čokolade s magarećim mlijekom.

• 

U Dresdenu je Melitta Bentz 1908. izumila i filter vrećice za kavu, dok je farmaceut Ottomar von Mayenburg godinu dana ranije izumio tzv. Clorodont, odnosno današnju pastu za zube. I da, nikako ne smijemo zaboraviti iduću činjenicu – Dresden je dom jednog od najstarijih i najpoznatijih božićnih sajmova u Njemačkoj. Dresden Striezelmarkt datira još iz davne 1434. godine.

• 

JEDAN OD NAJVEĆIH MURALA OD PORCULANSKIH PLOČICA

Lista neobičnosti samo se nastavlja. Primjerice, u Dresdenu se nalazi i jedan od najvećih murala na svijetu izrađenih od porculanskih pločica. Taj dresdenski zove se Fürstenzug, broji 101 metar, a napravljen je od ukupno 24 tisuće pločica. Možda je logično da je upravo Dresden dom tog murala jer se u tom njemačkom gradu nalazi i najstarija tvornica porculana na svijetu.

• 

Tvornica porculana Meissen osnovana je 1710. godine. Zahvaljujući pločicama koje krase tu radnju, Dresden se može pohvaliti i s, kako joj tepaju, najljepšom trgovinom s mliječnim proizvodima na svijetu po imenu Molkerei Gebrüder Pfund. Pločice prekrivaju doslovno cijeli prostor trgovine, među ostalim i strop, a kao najljepša prodavaonica mlijeka izlistana je i u Guinnessovoj knjizi rekorda.

ZELENI TREZOR PUN NEVJEROJATNOG BLAGA

Dresden ponekad nazivaju i kutijom s draguljima. Naime, grad je dom tzv. Grünes Gewölbea, odnosno Zelenog trezora. Riječ je o muzeju koji se može pohvaliti s najvećom kolekcijom blaga u Europi. Izlošci su svakakvi – od srebrnog pribora za jelo do zelenog dijamanta iz Indije, a svi su bili dio privatne kolekcije Augusta Moćnog. Prije bombardiranja 1945. godine većina je tamošnjeg blaga iz Zelenog trezora, koji je ime dobio po svojim zelenim ornamentima, bila izmještena i zahvaljujući tome još je uvijek tu te posjetitelje dočekuje u sada renoviranom trezoru, koji se u biti sastoji od dva muzeja – Novi zeleni trezor i Povijesni Zeleni trezor.

•