Smještena nedaleko od Novog sada, Fruška gora dugačka 80 i široka 15 kilometara, najveća je planina u Vojvodini u Srbiji. Od 1960. godine štiti je status nacionalnog parka. Predstavlja jedan od pet nacionalnih parkova u Srbiji, no ona se u povijest upisala kao prvi među njima. Fruška gora ima brojna imena. Još su je Rimljani nazivali ‘rodna planina’, dok joj danas tepaju ‘ogledalo geološke prošlosti’, ali i ‘sveta gora’, a poznata je po predivnoj prirodi, brojnim samostanima i izletištima. Sve njezine znamenitosti, atrakcije, staze, samostane, prirodne ljepote teško je i pobrojati, no u nastavku teksta dajemo neku osnovnu ideju i navodimo samo neke od razloga zašto bi izletničku pažnju trebalo usmjeriti upravo u njezinu pravcu.
PREMA LEGENDI BOG JE SREMCU USTUPIO KOMAD RAJA
Frušku goru, čiji najviši vrh Crveni čot broji 539 metara nadmorske visine, znanstvenici nazivaju ogledalom geološke prošlosti. Naime, na području Fruške gore, čije ime prema jezikoslovnim objašnjenjima znači ‘planina Franaka’, pronađeni su brojni životinjski fosili, najmanje 160 životinjskih vrsta starijih od 123 milijuna godina.
No, područje je po pitanju faune, ali i flore, i danas vrlo živo! Nastanjuje ga preko 50 zaštićenih biljnih vrsta te 200 vrsta ptica, dok su njezine padine poznate i po vinogradima. Prema romantiziranoj verziji, kojom se želi naglasiti njezina ljepota, smatra se nastalom od raja. Naime, stara legenda, prenosi www.serbia.com, kaže kako je Sremac, kad je Bog stvarao svijet, zakasnio na podjelu pa Bogu nije preostalo ništa drugo nego da mu ustupi dio raja.
ČAK 35 MANASTIRA NA PODRUČJU NACIONALNOG PARKA
Nacionalni park Fruška gora nazivaju i svetom gorom. Naime, diljem nje kroz povijest su bili raštrkani deseci samostana, od kojih neki nisu dočekali suvremeno doba, no njihov je broj i dalje zavidan. Svi su izgrađeni u razdoblju od 15. do 18. stoljeća, a radi njih Frušku goru nerijetko nazivaju i ‘vojvođanskom oazom pravoslavlja’. Svaki manastir priča svoju posebnu priču, a ističu se primjerice Vrdnik u istoimenom mjestu, Jazak posvećen sv. Nikoli, Petkovica, Šišatovac, Krušedol i Grgeteg.
OBILJE PRELIJEPIH UMJETNIH JEZERA
No, Fruška gora je isto tako poznata i po svojim prelijepim, umjetno nastalim jezerima, od kojih se neka u ljetnim mjesecima pretvaraju u popularna kupališta. Kao jedno od najvoljenijih spominje se Bešenovačko ili jezero Beli kamen u selu Bešenovu, čiju vodu i tamošnje blato mnogi smatraju ljekovitom. Ledinačko jezero (oko kojeg postoje neke posjedovno pravne zavrzlame pa se savjetuje gledati ga s obližnjeg vidikovca), slovi kao najimpresivnije, pišu srpski izvori, a za osvježenje su popularni i jezero Međeš te Kudoš. Za najčišće glasi Dobrodol. Područje Fruške gore obiluje i vodopadima. Navodno ih ima čak 40-ak, dobar dio njih presuši po ljeti, a najslavniji je Dumbovački vodopad.
BROJNA IZLETIŠTA, ZA PRVI PUT NAJBOLJE POSJETITI IRIŠKI VENAC
Fruška gora obiluje i izletištima, ali i općenito pratećom infrastrukturom. Kao najveće i najpoznatije izletište spominje se Letenka, dok brojem ljudi kao najpopularnije slovi Iriški venac. Njega se smatra centralnom točkom Fruške gore, a tamo se nalazi i informativni centar nacionalnog parka te spomenik Sloboda.
S Iriškog venca kreće i niz planinarskih i pješačkih staza, a među njima i poučna staza sa svim osnovnim informacijama o području. Upravo zato se to izletište spominje kao odlična početna točka za istraživanje Fruške gore. Na izletištu Zmajevac nalazi se najduži zip line u Srbiji, dug 1500 metara i na visini od 430 metara, dok se zbog ljepote pogleda vrlo cijeni vidikovac Orlovo bojište.
