Dugački zid od kamena i zemlje na istom mjestu stoji već 2000 godina, inspirirao je tvorce serije Igra prijestolja i poslužio kao granica između dvije zemlje

Hadrijanov zid ili Hadrijanov obrambeni zid. Ili pak, možda, Rimski zid… Koje god ime upotrebljavali, definicija je uvijek ista – oko 118 kilometara dugi kameni zid izgrađen u drugom stoljeću, za vrijeme vladavine, kao što mu i samo ime govori, cara Hadrijana, velebna obrambena granica tadašnjeg Rimskog carstva, ali i simbol njegove moći i veličine. Upravo on je poslužio kao inspiracija za legendarni Zid iz Igre prijestolja, a često ga se smatra, iako se stvarna granica nalazi malo sjevernije, razgraničenjem između Engleske i Škotske. Građevina je to koja u svakom obliku fascinira, a u nastavku članka navodimo neke od najzanimljivijih činjenica koje se vežu uz njega.

Hadrijanov zid dugačak je, kao što smo već naveli, 118 kilometara, a protezao se cijelom širinom Engleske, od Wallsenda na rijeci Tyne na istoku do Bownessa u zaljevu Solway na zapadu. Bio je izgrađen po nalogu cara Hadrijana, poznatom upravo i po tome što je utvrdio granice Rimskog carstva na ‘otoku’. Zid je podigao u nedostatku prirodnih barijera koje bi branile granicu od barbara na sjeveru. Velebno zdanje 1987. godine uvršteno je i na popis svjetske baštine, a UNESCO ga naziva najvažnijim rimskim spomenikom u Velikoj Britaniji.

Gradnja zida trajala je deset godina, od 122. do 132. godine, a gradila ga je – i u doslovnom i prenesenom smislu – prava vojska ljudi. Na njemu je radilo čak 15 tisuća vojnika, a produkt je bio impozantan. Ne samo da je bio iznimno dug, nego mu je visina dosezala i do četiri i pol metra. U širinu je išao do tri metra, a pratio ga je i opkop – širok do devet metara te do četiri metra dubok, kao i vojna cesta, tzv. Hadrijanov put. Građen je od kamena i zemlje.

No, Hadrijanov zid nije bio samo ‘zid’. On je podrazumijevao niz priključenih zdanja. Osim što je imao vrata, na udaljenosti od svakih kilometar i pol nalazile su se i male utvrde, a između njih stražarske kule, njih ukupno 80-ak, prenosi Geopolitika News. No, ni to nije bilo sve – postajale su uz njega, ali na nekim strateškim mjestima, i veće utvrde u kojima je bio smješten veći broj vojnika, čiji pak je život na zidu bio strogo organiziran. Za najpoznatije velike utvrde slovile su Housesteads, Birdoswald i Chesters.

No, Hadrijanov zid nije obnašao samo obrambenu funkciju, već i simboličku. Naime, njegov je cilj bio demonstrirati moć i veličinu Rimskog carstva, ali isto tako je služio i za kontrolu robe. Naime, dio njega bile su i carinske postaje. U funkciji je bio dva i pol stoljeća, a svoju vojnu funkciju izgubio je s padom Rimskog carstva. Tada u biti počinje i njegova devastacija. Lokalno ga je stanovništvo koristilo kao ‘izvor materijala za gradnju različitih objekata, a dio njega je početkom 18. stoljeća završio i u novoj cesti do Carlisea. Zid je bio prepušten propadanju sve do početka 19. stoljeća, kada ponovno počinje dobivati na važnosti.

Danas je Hadrijanov zid popularna britanska atrakcija. Neki od njegovih najočuvanijih dijelova, koji pričaju fascinantnu povijesnu priču i predstavljaju svjedočanstvo o tome kako je to izgledalo živjeti na samoj granici nekad moćnog Rimskog carstva, koje se prostiralo na čak tri kontinenta, nalaze se u Northumberlandu.