Na ovom malom brdu u blizini Zagreba ljudi su živjeli prije 130.000 godina: danas se ondje nalazi jedan od najzanimljivijih muzeja u Hrvatskoj

Malo koje brdo u Hrvatskoj ima takvu slavu… I nije stvar ni u nekoj visini, već u onome što je ono dugo skrivalo u tamošnjoj, oko osam metara visokoj, spilji: pravu riznicu prošlosti. Hušnjakovo brdo jedno je od najvažnijih nalazišta na svijetu, a ovo su neke osnovne informacije koje biste o njemu trebali znati, kao jednom od najvažnijih lokaliteta u Krapini, ali i Hrvatskoj općenito.

Hušnjakovo brdo ili Hušnjakov brijeg ili pak samo Hušnjakovo, kako ga još nazivaju, brdo je koje se smjestilo na zapadu Krapine u Hrvatskom Zagorju. Kao paleontološki spomenik prirode zaštićen je još od 1948. godine, a to zaštićeno područje proteže se na površini od 2,44 hektara.

Hušnjakovo brdo, iako je brdo, zanimljivo je jer se praktički nikada ne spominje u kontekstu visine. Njegovo je ime neraskidivo vezano uz neandertalce i jedno je od najznačajnijih nalazišta tog tipa u svijetu. Svjetsku mu je slavu donijela 1899. godina, kada je, tragom pronađenih ostataka kostiju i zuba, područje počeo istraživati Dragutin Gorjanović-Kramberger. Ono što je pronašao zauvijek će upisati Hušnjakovo na svjetsku mapu važnih nalazišta.

Hušnjakovo se, naime, pokazalo iznimno bogatim nalazištem na kojem je prikupljena zavidna zbirka neandertalskoga čovjeka: u naslagama tamošnje špilje pronađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju koje su pripadale ostacima više desetaka osoba različitoga spola. Ti su pojedinci imali od dvije do 40 godina, a živjeli su prije 130 tisuća godina.

No, to nije sve što je pronađeno. Iskapanja su trajala šest godina te su pronađena i brojna kamena oruđa te ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda… Pronađeni su i ostaci ognjišta što znači da su stanovnici spilje koristili vatru.

Sve o neandertalcima koji su na tom području živjeli danas se može doznati u izvrsnom i iznimno hvaljenom Muzeju krapinskih neandertalaca. Muzej je svečano otvoren 2010. godine i bogat je zanimljivim te interaktivnim sadržajima koji posjetiteljima pružaju cjelovito i dojmljivo iskustvo. Prije njega na toj je lokaciji djelovao stari muzej, Muzej evolucije, otvoren još 1970. godine.

Osim posjetom samom Muzeju krapinskih neandertalaca, područje je moguće istraživati i šetnjom po Kružnoj stazi Hušnjakovo. Riječ je o dva i pol kilometara dugoj stazi koja povezuje Muzej krapinskih neandertalaca i paleontološki spomenik prirode Hušnjakovo, zatim obližnje malo, ali šarmantno jezero Dolac te ruševnu kapelu Sveta Tri kralja. Ova potonja ujedno je i najviša točka staze.

Staza je otvorena 2018. godine, a pogodna je za sve uzraste, pogotovo djecu. Zamišljena je kao spoj rekreacije i edukacije, a na njoj se nalazi ukupno osam interpretacijskih točaka, od kojih je jedna za djecu vrlo zabavni vremeplov u obliku tobogana. Za obilazak staze predviđa se oko sat i pol vremena, a obuhvaća prelazak visinske razlike od 200 metara. Najniža točka staze nalazi se na 191 metru nadmorske visine, a najviša na 414 metara. Staza počinje kod starog muzeja i kreće prema jezeru Dolac, a zatim uz brdo. Kako je kružna, vraća se, ali drugim putem, na početnu točku staze.