Jedna od najljepših građevina u Zagrebu nekad je bila derutna ruševina obrasla bršljanom: danas joj se dive i Zagrepčani i turisti

Nekada je stajao tužan i derutan, prepušten sam sebi i bršljanu. Danas je, u kompletu s Botaničkim vrtom koji mu je dom, jedan od ukrasa glavnog grada Hrvatske. Građevina je to koja plijeni pažnju, koja je uspješno zasjala novim sjajem i priča jedinstvenu priču, kako svojim očaravajućim izgledom tako i poviješću. Izložbeni paviljon Botaničkog vrta u Zagrebu ima doista zanimljivu priču!

Izložbeni paviljon jedno je od najupečatljivijih zdanja Botaničkog vrta, zaštićenog spomenika arhitekture, kulturnog dobra Hrvatske i dijela Zelene potkove grada Zagreba. Izložbeni paviljon nalazi se u jugoistočnom uglu Botaničkog vrta, uz Miramarsku cestu i nasip željezničke pruge. Površina mu je oko 100 metara četvornih, dok vanjski prostor koji ga okružuje ima oko 500 metara četvornih.

Izložbeni paviljon predstavlja značajan primjer paviljonske arhitekture s kraja 19. stoljeća, a kroz svoju je povijest, osim one izložbene, obnašao niz funkcija. U njemu su prezimljavale biljke, bio je skladište, a u jednom trenutku u se njemu čak i živjelo, dok je dio svog postajanja bio, nažalost, prepušten propadanju.

No, njegov novi početak veže se uz 2005. i 2006. godinu. Upravo su to godine početka njegove obnove, a i dovršetka radova, a u sklopu velike obnove povijesnih građevina u Botaničkom vrtu. „Projekt obnove paviljona izrađen je u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode, a vodio ga je konzervator-arhitekt dipl. ing. arh. Mladen Perušić, uz pomoć glavnog nadzornog inženjera, Ive Lovreka“, navodi se na stranicama Botaničkog vrta.

Obnova je bila promišljena. Naglasak je bio na tome da se izložbenom paviljonu vrati njegov originalni izgled, s posebnom pažnjom usmjerenom na uređenje kupole i tornjića na krovu. Iako to nije bilo predviđeno originalnim projektom obnove, zdanju je na kraju stavljena i drvena fasadna obloga u originalnom stilu. Isto tako, objekt je vraćen i svojoj prvotnoj svrsi. Upravo je to bio i jedan od uvjeta za obnovu.

No, počeci tog zdanja vežu se uz daleku 1891. godinu. Naime, izložbeni paviljon zaživio je tijekom tadašnje Jubilarne gospodarsko-šumarske izložbe. Bio je u vlasništvu Kraljevske zemaljske vlade, a kasnije je darovan Botaničkom vrtu (tadašnjem Kraljevskom botaničkom vrtu) te je služio kao izložbeni prostor. Ulogu izložbenog prostora imao je sve do Drugog svjetskog rata, nakon čega počinje njegovo propadanje, i to do mjere da je bio praktički pa neprepoznatljiv. Naime, urušili su se njegovi tornjevi, drvena oplata je popadala…  No, danas ponovno ponosno stoji i pokazuje se, osim posjetiteljima Vrta, i svojim gostima jer je to objekt koji se iznajmljuje za različita događanja.

Zagrebački Botanički vrt osnovan je 1889. godine. Ideja je potekla od Bohuslava Jiruša, prvog profesora botanike na zagrebačkom sveučilištu, a za realizaciju je zaslužan njegov nasljednik Antun Heinz. Radovi su započeli 1890. godine, dvije godine kasnije posađene su prve biljke. U tim prvim godinama izgrađeno je i niz zdanja u Vrtu, a napravljena su i umjetna jezerca. Najviše je biljaka u vrt doneseno 1908. godine.

Botanički vrt danas predstavlja mirnu oazu i odmor od prometnog ludila i užurbanosti grada Zagreba. Ali i mjesto znanja i očuvanja prirode. „Botanički je vrt od osnutka bio dijelom Botaničkoga zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta: njegova je prva i osnovna namjena služiti sveučilišnoj nastavi i znanstveno-stručnomu radu u području botanike. Kao drugi sveučilišni vrtovi u svijetu, i naš Vrt usmjerava svoju djelatnost, posebice u nekoliko posljednjih desetljeća, na istraživanja s ciljem očuvanja i zaštite rijetkih i ugroženih biljnih vrsta Hrvatske. Svega nekoliko biologa botaničara uposlenih u Vrtu nastoji, u okviru postojećih materijalnih i prostornih mogućnosti, pratiti suvremena zbivanja modernih botaničkih vrtova“, navode na stranici istog.