Jedan od najvećih spomenika u Hrvatskoj desetljećima propada: na njegov vrh možete se popeti, a pogled seže sve do Zagreba

Petrova gora nalazi se otprilike 60 kilometara južno od Zagreba, a vožnja autom do nje će potrajati oko dva sata zbog lokalnih cesta koje vode kroz Karlovac i Vojnić. Iz Vojnića vode putokazi za Petrovu goru i lovački dom Muljava, sve do parkirališta ispod Velikog Petrovca, najvišeg vrha ovog gorja. Odande je do vrha ostalo tek nekoliko minuta hoda. Iako je većinom cilj ovog izleta je Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna, djelo kipara Vojina Bakića, koji je visok 37 metara, Petrova gora nudi i niz planinarskih staza i skrivenih kutaka koje vrijedi posjetiti.

Petrova gora nalazi se u Karlovačkoj županiji, okružena Kupom, Glinom i Koranom, a dugačka je 25 kilometara. Nekada su je zvali Gvozd, no nakon bitke s Mađarima u kojoj je, na toj niskoj planini, navodno skončao i kralj Petar Svačić (ne zna se je li umro baš na Petrovoj gori), dobila je ime njemu u čast.

Petrova gora, doduše, nije za one koji traže pogled u daljinu koji nema granice. Njezin najviši vrh, Petrovac, koji broji 512 metara nadmorske visine, nalazi se usred šume. Da je tamo označava oznaka na suhom stablu, na kojem se nalazi i planinarski žig za one koji skupljaju. No, unatoč tome, Petrova gora ipak nudi niz zanimljivog sadržaja.

Primjerice, nedaleko od samog vrha nalaze se ostaci pavlinskog samostana. Pretpostavlja se da je on izgrađen krajem 13. stoljeća te napušten u 15. stoljeću, kada su pavlini pobjegli pred Turcima. Navodno je podignut na ostacima stare rimske utvrde. Naći ćete na Petrovoj gori i Kraljev grob, odnosno Svačićev grob iako se ne zna je li Petrova gora doista bila mjesto njegova posljednjeg izdisaja. Zapravo, čak se ne zna ni gdje je točno pokopan. Isto tako, na Petrovoj se gori nalaze i ostaci nekadašnje Centralne partizanske bolnice. Zanimljivo, ona nikada nije bila otkrivena i radila je sve do svibnja 1945. godine.

No, ono što najviše mami pogled na Petrovoj gori jest gorostasni Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna kipara Vojina Bakića. Doista je ogromno to zdanje, spomenik je u biti ogromna zgrada upečatljiva dizajna visoka čak 37 metara. Njegova je gradnja počela sredinom 1980. godine, dvije godine kasnije je dovršen, a u narednim se godinama pretvorio u popularno izletište. U samom spomeniku djelovao je i Muzej revolucije. Spomenik je bio izgrađen od armiranog betona i ploča od nehrđajućeg čelika, a njegova je veličina trebala reprezentirati značaj koji je Petrova gora imala u antifašističkoj borbi. Danas, nažalost, to zdanje propada.

Ako se odlučite planinariti Petrovom gorom, put će vas neminovno dovesti na ‘početnu točku’ planinarskih puteva: lovačkog doma Muljava. Na Petrovoj gori inače postoji nekoliko planinarskih staza, a najdulja opcija traje osam sati te obilazi najpoznatije lokalitete te planine, od Partizanske bolnice do Malog Velebita, još jednog od tamošnjih vrhova koji broji 480 metara, pa sve do Velikog i Malog Petrovca, kao vrhunca planinarskog pohoda, a u čijem se području zapravo nalaze i sam monumentalni spomenik te, kao što smo već spomenuli, i ostaci pavlinskog samostana.

No, uz Petrovu goru veže se još jedna zanimljiva činjenica. Ona je bila iznimno voljeno i cijenjeno mjesto među astronomima, a 2019. godine je značajni krajobraz Petrova gora-Biljeg bio proglašen i Međunarodnim parkom tamnog neba, prvim takvim u Hrvatskoj, i to prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno nebo (International Dark-Sky Association – IDA). Nažalost, ubrzo je tamo niknuo toranj Odašiljača i veza s rasvjetom pa je došlo do svjetlosnog onečišćenja. Status je suspendiran početkom prošle godine, a području prijeti i potpuni gubitak te hvalevrijedne titule.