Ovaj hrvatski grad u samo nekoliko tjedana ostao je bez 10.000 stanovnika! Smrtonosna kuga iz 18. stoljeća u potpunosti je promijenila izgled i zaustavila njegov razvoj

Dvije UNESCO zaštićene atrakcije, četiri prekrasne tvrđave koje pričaju nevjerojatne priče iz povijesti, uzbudljiva kulturna scena koja živi 365 dana u godini, najbolji festivali u državi, vrhunska gastronomija koja je okrunjena s prestižnom Michelinovom zvjezdicom, slikovite ulice i povijesni trgovi koji zovu na laganu šetnju i istraživanje… Sve je to Šibenik, grad košarkaškog Mozarta Dražena Petrovića koji zaista vrijedi posjetiti tijekom cijele godine i uživati u nenametljivom šarmu te dugoj povijesti koja je vidljiva na svakom koraku. Šibenik, danas jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija na Jadranu, nekoć je bio najveći dalmatinski grad, a događaj koji je promijenio njegovu putanju i razvoj i danas svi pamte.

U lipnju 1649. godine smrtonosna kuga počela se širiti Šibenikom. Ta je tragedija stanovništvo, tada najvećeg dalmatinskog grada, koji je brojao preko deset tisuća ljudi, srezala na oko tisuću i pol i u potpunosti mu promijenila razvojni tok. Kada bi dobri poznavatelji šibenske povijesti trebali izabrati najteže trenutke za sam grad, vjerojatno bi gotovo svi izabrali taj strašni događaj iz 17. stoljeća, piše Šibenski portal. Nije to bila prva epidemija kuge koja je dohvatila Šibenčane, ali je najstrašnija bolest tog doba upravo te 1649. godine temeljito promijenila lice ovog dalmatinskog dragulja.

Tina Biluš, šibenska turistička vodičica, ispričala je za portal sibenik.in neke povijesne detalje o kugi u Šibeniku i kako je utjecala na njihov grad. „Kuga je u to doba bila jedna od najopasniji zaraznih i epidemijskih bakterijskih bolesti, a njezin je uzročnik otkriven tek krajem 19. stoljeća. Postoji i mit da su Šibenčani, tvrdoglavi kakvi jesu, u jednu ruku ‘sami krivi’ što se bolest širila tolikom brzinom, jer se nisu pridržavali uputa doktora i drugih medicinara“, kaže Biluš.

„Priča se naravno, da su Šibenčani bili neposlušni, da se nisu držali karantene niti pravila higijene. Ali, postoje spisi koji govore suprotno. U povijesnim dokumentima se da iščitati da su oni itekako vodili računa i trudili se obuzdati zaraznu bolest. Ali, sve je to bilo u skladu sa saznanjima tadašnjeg vremena. Moramo tu uzeti u obzir i kontekst vremena, da su ljudi tada bili gladni, bila je velika neimaština. Recimo, došao bi brod na rivu te bi onda kao trebao stajati 40 dana u karanteni, a ljudi su ovisili o hrani koju on donosi“ – pojasnila je Biluš za portal sibenik.in.

Prva žrtva kuge iz 1649. godine pala je 8. lipnja – gradom se pročulo da je težak iz Varoši obolio i umro. Iako liječnici nisu vjerovali da je zaražen, zbog sumnje na kugu pokopan je bez uobičajenog sudjelovanja svećenstva i naroda. Narednih dana broj umrlih je rastao jer su zaraženu robu, ne sluteći opasnost, kupovali brojni Šibenčani, a kako su uslijedili sajamski dani u gradu je bila gužva što je doprinijelo širenju zaraze.

Broj umrlih rastao je iz dana u dan, a rasla je i panika jer za pokapanje mrtvih nije bilo dovoljno grobara, a novi se, zbog opasnosti od zaraze, nisu prijavljivali za taj posao. Kada su pomrli svi grobari nije bilo nikoga tko bi iznosio leševe iz grada pa su ostajali trunuti po kućama i ulicama, šireći grdom nesnosan smrad. Leševi su se skupljali i na dvije hrpe na obali. Želeći koliko – toliko spriječiti širenje zareze, Šibenčani su leševe spaljivali, a prilikom jednog od spaljivanja izgorjele su kuće na obali, piše Šibenski portal.

Budući da nevolja nikad ne dolazi sama, prije kuge iz 1649. Šibenčani su borili jednu od najvećih bitki 17. stoljeća, kada je odbijen najveći napad Osmanlija na Šibenik. 1647. Zahvaljujući naporu Šibenčana koji su samoinicijativno utvrdili brda iznad Šibenika te uz pomoć mletačke vojske obranili grad, u čemu su muškarcima pomagale žene i djeca, Šibenik je obranjen od turskih osvajača, navodi Šibenski portal.

Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik stalno nešto kuha, osmišljava i turistima nudi razgledavanje grada uz mnoge zanimljive priče. „Mračna strana Šibenika“, „Kameni čuvari Šibenika“, „Zelenom stranom Šibenika“ i „Priče iz Šibenske kužine“ samo su neke od atraktivnih tura koje se mogu rezervirati putem službene stranice, a ako želite istražiti grad i sve njegove atrakcije, tu je jedinstvena kartica Šibenik card uz koju možete možete po vrlo povoljnoj cijeni posjetiti sve znamenitosti, a najbolje od svega je to što su sve najljepše atrakcije udaljene tek nekoliko minuta hoda ili vožnje.

Ako poželite uživati u istinskoj ljepoti, povijesti koja pleše na svakom koraku, inspirativnoj šetnji slikovitim uličicama koja odmara dušu, onda isplanirajte svoj zimski vikend izlet u jedan od najstarijih gradova na našoj obali.