Nazivaju ga morem, iako je zatvoreni zaljev, a simboli su mu moćna tvrđava i malena crkvica na otočiću u plićini

Namažite se ljekovitim blatom u Posedarju? Postanite jedno s prirodom u Poličniku? Posjetite utvrdu u kojoj je bila zatočena hrvatsko-ugarska kraljica? Već kad smo pročitali neke od prvih rečenica kojima Turistička zajednica područja Novigradsko more ‘mami’ potencijalne posjetitelje na svoje područje, odlučili smo detaljnije uroniti u taj duboko uvučen zaljev podno Velebita…

Novigradsko more kako ga nazivaju, iako službeno i prema definiciji nije more, smjestilo se u sjevernoj Dalmaciji. S Velebitskim ga kanalom spaja usko Novsko ždrilo, dok je ono spojeno, s druge strane, također uskim tjesnacem, s Karinskim morem, preko kojeg se u njega ulijeva rijeka Zrmanja. Dakle, mogli bismo reći da se Novigradsko more nalazi u svojevrsnom ‘morskom sendviču’.

No, ovdje nije samo priroda moćna. Područje Novigradskog mora ima vrlo zanimljivu kulturnu i povijesnu baštinu. Primjerice, novigradski je dijalekt uvršten na popis nematerijalne baštine Hrvatske, a najveća snaga tog dijela Hrvatske proizlazi iz činjenice da se na obalama Novigradskog mora nalazi plejada malih gradova i sela. Svako od njih priča neku svoju priču.

U pričanju ove naše, možemo krenuti upravo od jednog od tih mjestašaca, u kojem se nalazi objekt koji je postao i svojevrsni zaštitni znak novigradskog područja. Naime, u Posedarju se nalazi crkvica sv. Duha koja je izgrađena na malom otočiću smještenom u plićaku tamošnjeg mora. Ona datira iz 12. stoljeća, a za blagdan Duhova kod nje se sjate brodice koje sudjeluju u procesiji.

To ni približno nije sve. Kod te se crkvice nalazi i plaža sv. Duh koja je poznata po ljekovitom blatu, dok je na gradini Budim kod Posedarja pronađen jedinstveni novac Korkire. S brda Brisnica se pak pruža predivan pogled na samo mjesto i Novigradsko more. Tamo se nalazi i Posljednja večera, jedna od postaja križnog puta kojeg su izradili umjetnici iz Ukrajine, Poljske, Slovenije i Hrvatske.

Naravno, tu je i Novigrad odnosno Novigrad Dalmatinski kako ga nazivaju. To se mjesto može pohvaliti i Zavičajnom zbirkom Novigrad i Interpretacijskim centrom pomorstva i ribarstva Novigradskog akvatorija ‘Kuća Dežderatovica’, no ono što u njemu privlači najviše pažnje jest tvrđava Fortica. Na istom mjestu gdje danas stoji ta tvrđava nekada je stajala ilirska gradina, podignuta u razdoblju 2000. i 1000. godine prije Krista, a na istom mjestu stajala je i rimska kula koja je obnovljena početkom 13. stoljeća. Upravo po tom je zdanju, Castrum novum, i sam Novigrad dobio ime.

Naposljetku, u 15. stoljeću, tvrđava ponovno mijenja svoj izgled i postaje kaštel, a u njoj je stoljeće ranije, od 1386. do 1387. godine robijala maloljetna ugarsko-hrvatska kraljica Marija s majkom Elizabetom, udovicom kralja Ludovika I. Anžuvinca i kćerkom bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića. Prema predaji, kraljica Elizabeta je tijekom zatočeništva zlatnom niti vezla kraljevski plašt. Taj odjevni predmet su kasnije nosili svećenici na misi Polnoćki i za Sveta Tri Kralja, a on se danas čuva u župnoj crkvi rođenja Blažene Djevice Marije u Novigradu.

No, to nije sve. Ukras Novigradskog mora je i Poličnik, grad koji se nalazi samo nekoliko minuta vožnje od Zadra. Poznat je po ukusnoj hrani i vinu, s odličnim restoranima i vinarijama, navode u Turističkoj zajednici područja Novigradsko more, a u tom se mjestu nalaze i arheološki ostaci utvrde Gradina. Vrijednim arheološkim nalazima hvali se i Briševo, dok Pridraga slovi kao odlična baza za istraživanje kanjona Zrmanje koji je od nje udaljen samo 2,8 kilometra. Tu su i Vinjerac, pa Slivnica i njezina skrivena plaža, Ždrilo i još niz tamošnjih šarmantnih mjesta…

I Novigradsko, ali i Karinsko more s kojim je ono spojeno zbog svoje zatvorenosti u biti nalikuju na jezera. No, oni su ‘ogranci’ Jadranskog mora, iako je, zbog dotoka slatke vode, njihova voda bočata. Što se tiče dimenzija, Novigradsko more dugačko je 11 kilometara, a maksimalna mu je širina pet kilometara. Površina mu je oko 28 kilometara četvornih, a maksimalna dubina 38 metara.

Što se tiče Karinskog mora, za koje neki misle da bi ga čak trebalo proglasiti najmanjim morem na svijetu jer je površinom manje od svjetskog rekordera, Mramornog mora, ima površinu od samo 5,7 kilometara četvornih. Morem se naziva od 18. stoljeća, a u njega se ulijeva nekoliko rijeka, poput Karišnice i rijeke Bijele. Prosječna dubina Karinskog mora je 12 metara.